Juče u Ženevi nije bilo naznaka da su Rusija i Sjedinjene Države približile stavove o Ukrajini i široj evropskoj bezbjednosti, a na pregovorima koji bi trebalo da odluče sudbinu bivše sovjetske republike Moskva je ponovila zahtjeve za koje Vašington kaže da ih neće prihvatiti.
Rusija je nagomilala trupe blizu granice sa Ukrajinom i pritom zahtijeva da NATO savez odbaci kao mogućnost prijem te zemlje ili dalje širenje na ono što Moskva smatra svojim dvorištem.
”Nažalost postoje velike razlike u našim načelnim pristupima. SAD i Rusija na neke načine imaju suprotna viđenja o tome šta treba uraditi”, kazao je Sergej Rjabkov, zamjenik ruskog šefa diplomatije.
Vendi Šerman, zamjenica američkog državnog sekretara, kazala je: “Bili smo odlučni... u odbijanju bezbjednosnih predloga koj prosto nijesu prihvatljivi za Sjedinjene Države”.
Rjabkov je, kako prenosi Rojters, ponovio niz zahtjeva uključujući i zabranu daljeg širenja NATO i okončanje aktivnosti alijanse u centralnim i istočnim evropskim državama koje su se pridružile tom vojnom savezu nakon 1997.
”Naglašavamo da je za nas apsolutno obavezujuće da se pobrinemo da Ukrajina nikada, nikada, nikada ne postane članica NATO”, kazao je on.
”Ne vjerujemo na riječ drugoj strani. Potrebne su nam čelične, vodootporne, blindirane, zakonski obavezujuće garancije. Ne uvjerenja, ne zaštite, već garancije sa svim riječima “hoće, mora”, sve što treba da sadrže, “nikada neće postati članica NATO. To je pitanje ruske nacionalne bezbjednosti”, kazao je Rjabkov.
Sa druge strane Šermanova, koja je predvodila američku delegaciju, kazala je da SAD neće “dozvoliti nikome da zalupi i zatvori NATO politiku otvorenih rata, koja je oduvijek bila ključna za NATO alijansu.
”Nećemo se odreći bilateralne saradnje sa suverenim državama koje žele da sarađuju sa Sjedinjenim Državama, i nećemo donositi odluke o Ukrajini bez Ukrajine, o Evropi bez Evrope, ili o NATO-u bez NATO-a”.
Vašington i Kijev tvrde da je 100 000 ruskih vojnika raspoređeno nadomak Ukrajine u okviru priprema za novu invaziju, osam godina nakon što je Rusija zauzela Krimsko poluostrvo od svog susjeda.
Rusija negira da planira invaziju i tvrdi da reaguje na, kako tvrdi, agresivno ponašanje NATO-a i Ukrajine, koja se okrenula zapadu i teži članstvu u vojnom savezu.
Rjabkov je i juče u Ženevi negirao da Moskva planira da napadne Ukrajinu. Sva kretanja ruskih trupa se odigravaju unutar granica naše zemlje, kazao je on i dodao “da nema osnova za brigu o eskalaciji u vezi sa tim”.
On je kazao da američka strana nije ispoljila razumijevanje za urgentnost situacije. Mada nema precizno postavljenih rokova, Rusija nije spremna da čeka nedjeljama ili mjesecima, kazao je. On je istakao da Rusiji treba da vidi kretanja od strane NATO-a, a da će njihov izostanak biti greška koja će nauditi bezbjednosti zapadne vojne alijanse.
Rusija bi odgovorila na “vojno-tehnički” način ukoliko pregovori propadnu, kazao je on, što bi kako navodi Rojters moglo da se odnosi na raspoređivanje nuklearnih projektila srednjeg dometa (INF) u Evropi, za što je prošlog mjeseca kazao da je moguće ukoliko zapad odbije da odgovori.
Šermanova je kazala da nijedna zemlja ne može da silom da mijenja granice druge zemlje, pozivajući Rusiju da smanji tenzije vrativši svoje trupe u kasarne. Ukoliko napusti pregovore onda će biti jasno da Moskva nikada nije ni bila ozbiljna u diplomatskim naporima, istakla je američka zvaničnica.
Ona je kazala da su SAD zainteresovane da razgovaraju o mogućem dogovoru o INF projektilima u skladu sa sada već nevažećim sporazumom između SAD i Rusije.
Ona je takođe kazala da su SAD spremne da razgovaraju o ruskom predlogu za ograničavanje veličine i razmjera vojnih vježbi.
Sjedinjene Države su se u avgustu 2019. zvanično povukle iz istorijskog sporazuma sa Rusijom iz 1987, tvrdeći da Moskva krši sporazum, što je Kremlj negirao.
Sporazum, koji su dogovorili tadašnji predsjednik SAD Ronald Regan i sovjetski lider Mihail Gorbačov, zabranio je kopneno pozicioniranje projektila dometa između 500 i 5500 kilometara.
Uprkos očiglednom izostanku napretka tokom jučerašnjih pregovora u Ženevi, atmosfera između dvije strane je djelovala pomirljivo, prenosi britanska agencija.
Šermanova je kazala da je diskusija bila iskrena i direktna, dok je Rjabkov kazao da je bilo teško, ali profesionalno.
”Razgovor je bio naporan, dug, veoma profesionalan, dubok, konkretan, bez pokušaja da se zaobiđu ili uljepšaju oštre ivice. Mi smo stekli utisak da je američka strana pristupila ruskim predlozima veoma ozbiljno”, kazao je Rjabkov.
On je istakao da će Rusija donijeti odluku o mogućnosti napretka nakon susreta sa članicama NATO u Briselu u srijedu i sa Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju u Beču u četvrtak.
O sudbini Ukrajine pregovaraju bez predstavnika Ukrajine
Dok zvaničnici Sjedinjenih Država, Rusije i NATO pregovaraju o sudbini Ukrajine, stanovnik Kijeva Oleh je jedan od mnogih koji se pitaju zašto zemlja koja je u centru ove krize nema svog predstavnika za pregovaračkim stolom.
”Mislim da ne bi smjelo biti ovako”, kazao je ovaj 59-godišnjak. “Ukrajina mora prisustvovati ovim sastancima jer se to nje više tiče nego bilo koje druge zemlje, više nego Rusije i SAD. Ukrajina mora da sjedi u prvom redu”.
Ukrajina je tražila i dobila uvjeravanja od saveznika da “neće biti odluka o Ukrajini bez Ukrajine”, kazao je prošle nedjelje ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba.
”Ukrajina mora biti prisutna na takvim pregovorima jer se to tiče direktno njene bezbjednosti, njenog života”, kazao je za Rojters druga stanovnica Kijeva, 57-godišnja Valentina.
Uprkos odsustvu sa pregovora u Ženevi, Ukrajina je tražila od Evropske unije i SAD da pripreme oštre mjere u okviru diplomatskih napora za odvraćanje Rusije.
Ukrajinci izražavaju prkos mada su uznemireni zbog gomilanja desetina hiljada ruskih vojnika blizu ukrajinske granice.
Preko 150 ljudi okupilo se na protestu u Kijevu u nedjelju, noseći transparente na kojima je pisalo “Kažite ne Putinu”.
Istraživanje u decembru je pokazalo da 49 odsto Ukrajinaca vjeruje da je prijetnja invazijom realna, dok je 59 odsto kazalo da bi na referendumu glasalo za ulazak u NATO, dok bi 28 odsto glasalo protiv.
Oko 33 odsto ispitanika je kazalo da su spremni da se oružano odupru Rusiji dok je njih 21 odsto spremno na građanski otpor.
Ukrajina se bori u ratu protiv proruskih snaga na istoku zemlje od 2014, u konfliktu za koji Kijev tvrdi da je uzeo 14 000 života, uprkos mirovnom sporazumu postignutom u Minsku 2015.
Bombardovano selo Katerinivka u regionu Luganjsk nosi ožiljke od rata: prazne ulice i napuštene kuće. Mještanin Serhij i njegov sin žive svega nekoliko stotina metara od fronta. On kaže da svakodnevno čuje pucanje.
”Svi žele mir, svi žele smiraj”, kazao je on.
Za razliku od Kijeva, pojedini stanovnici u Donjecku, gradu pod kontrolom separatista, kažu da nema razloga da u aktuelne pregovore budu uključena Ukrajina.
”Koja je svrha razgovora sa Ukrajinom? Meni djeluje kao da oni ne donose nikakve odluke”, kazao je 59-godišnji Andrej.
Bonus video:
