NATO je juče saopštio da je voljan da razgovara sa Rusijom o kontroli naoružanja i raspoređivanja projektila kako bi se spriječio rizik od rata u Evropi, ali je Moskva saopštila da je situacija “veoma opasna” i da nije jasan put naprijed.
Jaz između stavova Rusije i SAD i njihovih saveznika djelovao je dublji nego ikada nakon četiri sata razgovora u Briselu, u drugom pokušaju ove nedjelje da se riješi kriza izazvana masovnim nagomilavanjem ruskih trupa blizu Ukrajine.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kazao je da je Alijansa voljna da pregovara sa Rusijom o naoružanju, ali da neće dozvoliti Moskvi da stavi veto na ambicije Ukrajine da se pridruži Alijansi, što je ključni zahtjev od kojeg Rusija tvrdi da neće odustati.
”Postoji realan rizik od novog oružanog sukoba u Evropi”, kazao je Stoltenberg na konferenciji za novinare. “Značajne su razlike između NATO saveznica i Rusije”, kazao je on i dodao da ih nije lako premostiti.
Zamjenik ruskog šefa diplomatije Aleksandar Gruško kazao je da je Moskva spremna da pregovara o raspoređivanju oružja i mjerama verifikacije, ali neće dozvoliti da NATO bira koje će zahtjeve ispuniti.
Gruško je, na konferenciji za novinare, kazao da Rusija ne može ozbiljno da shvati tvrdnje NATO-a da je odbrambeni savez i da ne predstavlja prijetnju, i istakao da će Rusija recipročno odgovoriti na svaki pokušaj suzbijanja ili zastrašivanja.
”Ukoliko budu tražili ranjivosti u ruskom odbrambenom sistemu, onda ćemo i mi tražiti ranjivosti u NATO-u”, kazao je on. “Ovo nije naš izbor, ali neće biti drugog puta ukoliko ne uspijemo da preokrenemo sadašnji veoma opasni tok događaja”.
Gruško je kasnije kazao da će Moskva upotrijebiti vojna sredstva kako bi neutralisala vojne prijetnje ukoliko se ispostavi da diplomatija nije dovoljna.
Novinska agencija Interfaks je prenijela izjavu zamjenika ruskog ministra odbrane Aleksandra Fomina koji je kazao da je zbog “ignorisanja” NATO-a ruskih bezbjednosnih predloga stvoren rizik od “incidenata i konflikata”.
Rusija negira da planira invaziju na Ukrajinu, ali tvrdi da joj je potreban niz garancija za njenu bezbjednost, uključujući i obustavljanje svakog daljeg širenja NATO-a i povlačenje savezničkih snaga iz centralnih i istočnih evropskih država koje su se pridružile savezu nakon Hladnog rata.
Zamjenica američkog državnog sekretara Vendi Šerman, koja je predvodila američku delegaciju u pregovorima sa Rusijom u Ženevi u ponedjeljak, kazala je da je teško razumjeti zašto se nuklearno naoružana Rusija osjeća ugroženo od toliko manjeg susjeda i sprovodi vježbe sa bojevom municijom blizu njene granice.
”O čemu se tu radi? Da li je tu riječ o inavziji? O zastrašivanju? Da li je u pitanju pokušaj subverzije? Ne znam, ali to ne ide u prilog postizanju diplomatskih rješenja”, kazala je ona.
Uprkos suprotstavljenim pozicijama, Stoltenberg je rekao da je pozitivno to što su svih 30 članica NATO-a i Rusija “sjeli za isti pregovarački sto i razgovarali o značajnim temama”.
Gruško je kazao da se ne sjeća da je neki razgovor sa NATO-om bio tako direktan i iskren. On je istakao da je napredak moguć, ali da postoje oblasti u kojima Rusija ne može da odstupi.
Demokrate u američkom Senatu juče su predstavile predlog zakona za uvođenje brojnih sankcija vodećim ruskim zvaničnicima, uključujući i Vladimira Putina, kao i ključnim bankarskim institucijama u slučaju da Moskva pokrene neprijateljske aktivnosti protiv Ukrajine.
Baltičke zemlje traže više NATO trupa na svojoj teritoriji
Baltičke države pregovaraju sa NATO saveznicama o povećanju vojnih trupa na svojim teritorijama kako bi odvratile Rusiju, kazala je juče za Rojters premijerka Estonije.
Estonija, Letonija i Litvanija, kojima se nekada upravljalo iz Moskve, članice su i NATO-a i Evropske unije od 2004, i već neko vrijeme traže veći angažman NATO-a.
”Naravno da pregovaramo sa našim saveznicima o povećanju njihovog prisustva u cilju odvraćanja, kazala je estonska premijerka Kaja Kalas. “Ukoliko pogledate mapu, vidjećete da su baltičke države NATO-a poluostrvo i stoga imamo svoje bojazni”.
Jedan NATO diplomata, koji je želio da ostane anoniman, kazao je za da bi o temi raspoređivanja većeg broja trupa na Baltiku mogli razgovarati NATO ministri odbrane na sastanku sredinom februara.
NATO jedinice su raspoređene u Litvaniji, Letoniji, Estoniji i Poljskoj nakon što je Rusija pripolija Krimsko poluostrvo 2014. U svakoj od tih država ima oko 1000 vojnika.
Zapad može da ima konstruktivne pregovore sa Moskvom, kazala je Kalas, ali takođe treba da stavi do znanja Kremlju da će platiti visoku cijenu u smislu ekonomskih sankcija ukoliko dođe do eskalacije situacije u Ukrajini.
”Mislim da ne treba da upadamo u zamku, da razgovaramo o tome što Zapad može da uradi, jer Zapad nije taj koji je negdje pogriješio”, kazala je Kalasova. “Zapad nije formirao vojne grupe za napad na Rusiju”.
Bonus video:
