Rusko pripajanje Krima 2014. oživjelo je centralni značaj NATO-a kao protivteže Moskvi. Međutim, izgledalo je da je Alijansa i dalje na putu zastarijevanja, sputana nedostatkom svrhe i jedinstva.
Bivši predsjednik SAD Donald Tramp ismijavao je zapadni vojni savez i prijetio da će ga napustiti. Predsjednik Francuske Emanuel Makron ga je proglasio "klinički mrtvim". Evropska unija je vršila pritisak za "stratešku autonomiju" od Vašingtona.
Međutim, vanredni novi zahtjevi i prijetnje ruskog predsjednika Vladimira Putina, nakon vojnog gomilanja na granicama Ukrajine, vratili su NATO na ono najvažnije - obuzdavanje ruske moći i imperije, piše "Njujork tajms".
Putinovo insistiranje da NATO zaustavi širenje i povuče savezničke snage iz država članica koje se graniče sa Rusijom navuklo bi novu gvozdenu zavjesu širom Evrope, i ta prijetnja je natjerala mnoge da se zamisle, kaže autor analize Stiven Erlanger. On dodaje da je možda upravo to bilo potrebno tromom savezu.
"NATO se oslanja na zamah, a veliki dio zamaha nastaje iz osjećaja prijetnje i straha", kaže Andrea Kendal-Tejlor, bivša obavještajka, koja sada radi u Centru za novu američku bezbjednost.
Nakon prošlogodišnjeg fijaska u Avganistanu i poniženja Francuske u sporazumu o podmornicama s Australijom, svi su mislili da postoje ozbiljni problemi u alijansi i će možda morati da ponovo razmisle o osnovama tog odnosa, rekla je Kendal-Tejlor.
Međutim, u razgovorima sa Rusima ove nedjelje, lideri NATO su nastupili izuzetno jedinstveno za 30-člani savez čija se posvećenost kolektivnoj odbrani sve više dovodila u pitanje, ocjenjuje Erlanger.
Ti razgovori su omogućili Putinu da ponovo iznese pritužbe Rusije povodom toga kako je okončan Hladni rat, u nadi da će ih vratiti na sto za ponovne pregovore 30 godina kasnije. Njegov zamjenik ministra spoljnih poslova, Aleksandar Gruško, čak je upozorio alijansu na "politiku obuzdavanja" Rusije i poručio da "slobodan izbor ne postoji u međunarodnim odnosima" - sugerišući da bi Ukrajina morala da se povinuje ruskim željama.
Ali što je diskusija više prizivala Hladni rat - sa njegovom čvrstom linijom podjele kroz Evropu, i rivalskim ruskim i zapadnim sistemima i sferama uticaja - to je više podsjećala evropske i američke saveznike na svrhu NATO-a, piše Erlanger.
Prijetnja nije samo teritorijalna
"Odvraćanje Rusije je u DNK NATO-a, jer Rusija je ono što može da donese egzistencijalne prijetnje evropskim nacijama", kaže Ana Vislander, predsjednica Švedskog instituta za bezbjednost i razvoj.
Ona smatra da ta prijetnja sada nije samo teritorijalna i da Rusija takođe pokušava da podrije demokratsku koheziju NATO-a.
"Rusija napada naše izbore, naše društvene mreže, naše parlamente i naše građane, i sada je postalo očiglednije da Rusija nije dio našeg sistema vrijednosti", ističe Vislander.
Dok sastavlja nacrt novog strateškog koncepta koji će biti spreman ove godine, NATO se koncentriše na "otpornost" na nove hibridne i sajber prijetnje, naglašavajući odbranu demokratskih institucija država članica, ne samo njihove teritorije.
Rusija napada naše izbore, naše društvene mreže, naše parlamente i naše građane, i sada je postalo očiglednije da Rusija nije dio našeg sistema vrijednosti
Erlanger navodi da je NATO sada posebno značajan za države koja se graniče sa Rusijom, poput baltičkih i Poljske, koja je u sve napetijim odnosima sa evropskim partnerima oko zaštite osnovnih demokratskih principa koje, prema mišljenju Brisela, vlada u Varšavi podriva.
Ali sadašnja kriza je podsjetnik, čak i u Poljskoj, na važnost alijanse kao cjeline, a ne samo bilateralnih odnosa te zemlje sa SAD, rekao je Pjotr Buras, šef varšavske kancelarije Evropskog savjeta za spoljne odnose. Ukrajina se pokazala posebno ranjivom na ruske prijetnje, možda upravo zato što nije članica NATO-a.
"U Poljskoj je postojala zabrinutost da će NATO izgubiti fokus na ruske bezbjednosne prijetnje, ali sada je očigledno da je to jedini okvir koji može da nas zaštiti i obezbijedi dugoročnu bezbjednost", rekao je Buras.
Rezultat okretanja SAD ka Aziji
Takođe je postojala strepnja da će se predsjednik Džo Bajden, pokušavajući da stabilizuje odnose sa Rusijom kako bi se više posvetio Kini, odreći NATO trupa u Poljskoj i baltičkim državama koje su raspoređene nakon 2014.
"Ali nema znakova da će SAD popustiti povodom fundamentalnih pitanja za NATO", kao što su njegova politika otvorenih vrata i pravo na raspoređivanje snaga u bilo kojoj državi članici, rekao je Buras, a Vašington je bio rigorozan u izvještavanju saveznika o svim razgovorima sa Rusijom.
Ipak, on smatra da je trenutna kriza "veoma jasna posljedica okretanja SAD ka Aziji i shvatanja Rusije da bi sada mogla da iskoristi to preorijentisanje fundamentalnih bezbjednosnih interesa SAD". Buras predviđa da taj problem neće nestati u skorije vrijeme.
Rusija će nastaviti da vrši pritisak za novi bezbjednosni okvir u Evropi, a Evropa bez SAD nije spremna da igra bilo kakvu značajnu ulogu, smatra on, tako da je "NATO za Poljsku ključni i nezamjenljiv element".
Čak i dok traje bitka Poljske sa Evropskom unijom oko vladavine prava, to nije otvoreno pitanje u vojnom savezu NATO-a, piše Erlanger. Ali bilo je veoma primjetno da je, kako se kriza oko Ukrajine intenzivirala, predsjednik Poljske Andžej Duda odlučio da stavi veto na zakon, koji je kritikovao Vašington, kojim bi se jednoj američkoj kompaniji oduzelo većinsko vlasništvo nad nezavisnom televizijskom stanicom, navodi se u analizi "Njujork tajmsa".
Rusija će nastaviti da vrši pritisak za novi bezbjednosni okvir u Evropi, a Evropa bez SAD nije spremna da igra bilo kakvu značajnu ulogu
Kako se bezbjednosna situacija u centralnoj Evropi pogoršavala zbog ruske agresije i prijetnji, Poljska je "konačno dobila ono što smo željeli kada smo se pridružili NATO-u, a to je prisustvo savezničkih i američkih trupa na našem tlu - da se snage NATO konačno rasporede izvan Njemačke", rekao je Mihal Baranovski, šef kancelarije Njemačkog Maršalovog fonda u Varšavi.
Upravo to je jedan od trenutnih zahtjeva Rusije - da se povuku te trupe raspoređene u Poljskoj i baltičkim državama. Bajden i NATO su to odbili, pa Poljska može da odahne.
Ipak, kako ističe Baranovski, Rusi su mobilisali najveću vojnu snagu u Evropi od 1989. godine, "i to je zastrašujuće". Alijansa je, rekao je, "bliža vojnoj konfrontaciji, ali barem nismo odustali".
Bez nezavisne evropske strategije
Kriza je naglasila i stalnu zavisnost NATO-a od Vašingtona. Ivo Dalder, bivši američki ambasador u alijansi, kaže da je upečatljivo to koliko je "ovo stari NATO, gdje su SAD lijepak, okosnica i neizostavni vođa alijanse", koji okuplja saveznike, informiše ih i "postavlja na sto strategiju koju ćemo slijediti".
Nevjerovatno je, smatra Dalder, da više od 70 godina nakon osnivanja alijanse "izgleda da ne postoji nezavisna evropska strategija ili čak evropska tačka gledišta koja se razlikuje od onoga što je Vašington iznio na sto". U NATO-u ima podjela, naravno, ali su sve one riješene, barem za sada, dodao je.
Ostaje da se vidi hoće li to jedinstvo potrajati ako Putin krene dalje na Ukrajinu, kaže Kadri Lik, analitičarka Evropskog savjeta za spoljne poslove u Berlinu. Ona vidi nevoljnost u Evropi da se shvati da se svijet mijenja.
SAD drugačije vode svijet
"Šira javnost nije spremna za bilo kakvu promjenu uređenja sa kojima živimo posljednjih 30 godina. Ljudi misle da i dalje možemo sankcijama primorati Rusiju da poštuje evropski bezbjednosni poredak i da su zapadno jedinstvo i principi sve što je potrebno", izjavila je Lik.
Međutim, SAD vode svijet drugačije, kaže Lik. "Samo nisam sigurna da možemo očekivati da ćemo nastaviti da živimo u svijetu koji je u skladu da pravilima i normama i da očekujemo da ih Amerika sprovodi".
Ona ističe da se to odnosi i na Rusiiju i Evropu. "Polako se vraćamo u svijet" sukobljavanja između sistema sa različitim stavovima prema poštovanju pravila i upotrebi moći i sile.
Andrea Kendal-Tejlor vjeruje da je Putin vidio priliku da iskoristi poljuljani transatlantski savez, podijeljenu Evropu i polarizovanu Ameriku sa oslabljenim predsjednikom.
Jedinstvo NATO-a je stvarno, ali neprovjereno, kaže ona. "Prerano je objaviti da se sve vratilo na prvobitno stanje jer Rusija još ništa nije uradila. Ovo prilično djeluje kao zatišje pred buru".
Bonus video:
