Međunarodni napori za rješavanje krize oko Ukrajine intenzivirani su juče kada se francuski predsjednik Emanuel Makron sastao sa Vladimirom Putinom u Moskvi, a njemački kancelar Olaf Šolc sa predsjednikom SAD Džoom Bajdenom u Vašingtonu kako bi koordinirali politiku dok rastu strahovi od ruske invazije.
Makron, najviši zapadni lider koji je posjetio Moskvu od kako je Rusija počela da nagomilava vojsku kod granice sa Ukrajinom, kazao je ruskom lideru Vladimiru Putinu da želi da izbjegne rat i gradi povjerenje. Makron se pozicionirao kao potencijalni posrednik u ukrajinskoj krizi, a Pariz je izrazio skepsu povodom predviđanja Vašingtona i drugih zapadnih prijestonica da je ruska invazija neminovna.
Jasno da geopolotički cilj Rusije danas nije Ukrajina, već da razjasni pravila kohabitacije sa NATO i EU, kazao je Makron uoči posjete Moskvi
Makron je na početku razgovora sa Putinom pozvao na smirivanje tenzija rekavši da je "dijalog neophodan jer je to jedini način koji će pomoći u izgradnji konteksta stabinosti i sigurnosti na evropskom kontinentu". On je kazao da želi "koristan" odgovor "koji nam naravno omogućava da izbjegnemo rat i gradimo povjerenje, stabilnost, održivost".
Putin je zauzvrat pohvalio ulogu Francuske u oblikovanju evropske bezbjednosti, rekavši da on cijeni napore Makrona da pomogne u uspostavljanju "jednake bezbjednosti u Evropi" i posreduje u rješavanju ukrajinske krize. "Jasno mi je da dijelimo zabrinutost povodom onoga što se dešava u Evropi u sferi bezbjednosti", kazao je ruski lider u razgovoru sa Makronom.
Prije sastanka sa Putinom, Makron je kazao: "Ne vjerujem u spontana čuda". "Bezbjednost i suverenitet Ukrajine ili bilo koje druge evropske države ne može biti podložan kompromisima, mada je legitimno da Rusija postavlja pitanje o svojoj bezbjednosti", kazao je Makron za francuski list "Žurnal du dimanš", dodajući da vjeruje da je "jasno da geopolotički cilj Rusije danas nije Ukrajina, već da razjasni pravila kohabitacije sa NATO i EU".
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nastojao je juče da ograniči očekivanja rekavši da je "situacija previše kompleksna da bi se očekivao odlučujući proboj nakon samo jednog sastanka" i naglasio da je Zapad ignorisao bezbjednosne zahtjeve Moskve.
Sa druge strane, na početku sastanka sa kancelarom Olafom Šolcom, predsjednik Džo Bajden je kazao da SAD i Njemačka rade na "usaglašavanju u cilju daljeg odvraćanja ruske agresije u Evropi". Šolc je dodao: "Mi smo najbliži saveznici i radimo zajedno intenzivno, a to je neophodno za korake koje moramo napraviti a to je na primjer borba protiv ruske agresije protiv Ukrajine".
Prije jučerašnjeg susreta sa Bajdenom, njemački kancelar Šolc kazao je za njemačke medije da "će cijena biti visoka ukoliko Ukrajina bude vojno napadnuta. MI se pripremamo za to veoma precizno i već duže vrijeme pričamo o detaljima", kazao je Šolc koji će sredinom februara takođe otputovati za Moskvu i Kijev.
Iz Bijele kuće je sinoć saopšteno da SAD rade sa Njemačkom kako bi se pobrinule da gasovod Sjeverni tok 2 ne proradi u slučaju da Rusija napadne Ukrajinu, a njemačka šefica diplomatije Analena Berbok je juče u Kijevu kazala da je njena zemlja spremna da plati "visoku ekonomsku cijenu" uvodeći žestoke sankcije Rusiji u slučaju invazije.
Njemačka koja koristi ruski gas kako bi pokrila polovinu svojih potreba, odložila je odobrenje gasovoda do najmanje druge polovine 2022, ali je odbila da otkaže gotovo završen projekat.
Američki državni sekretar Entoni Blinken kazao je da Sjedinjene Države i Evropska unija rade na tome da zaštite evropske energetske zalihe od šokova koji proizilaze iz krize.
Odnos između Bajdena i Šolca, kojeg kritikuju jer nije ispoljio inicijativu u aktuelnoj krizi, mogao bi biti ključni u trenutku kada Makron još nije objavio hoće li se kandidovati na izborima za tri mjeseca i kada se britanski premijer Boris Džonson bavi krizom na domaćoj sceni.
Uoči jučerašnje Šolcove posjete Bijela kuća je pokušala da ublaži odbijanje Njemačke da pošalje smrtonosno oružje u Ukrajinu, pojača trupe u istočnoj Evropi ili precizira kakve bi sankcije podržala protiv Rusije.
Američki zvaničnici kazali su da Vašington koordinira sa Berlinom i EU "brzi i ozbiljni paket sankcija" koje će biti uvedene Rusiji u slučaju invazije. Oni su istakli da je Njemačka jedan od najvećih donatora nevojne pomoći Ukrajini i da je njena podrška odluci SAD da pojača trupe u Poljskoj i Rumuniji bila od ključnog značaja.
Iz Bijele kuće je sinoć saopšteno da SAD rade sa Njemačkom kako bi se pobrinule da gasovod Sjeverni tok 2 ne proradi u slučaju da Rusija napadne Ukrajinu
Detalji o paketu sankcija su i dalje u fazi finalizacije, ali isključivanje Rusije iz SWIFT finansijskog transakcionog sistema ostaje opcija, kazao je jedan američki zvaničnik.
Sjedinjene Države i njihove saveznice su odbacile mogućnost odbrane Ukrajine vojnom silom, ali su kazale da će na invaziju odgovoriti sankcijama, pošiljkama oružja i pojačanjem trupa u istočnim NATO članicama.
Prošle nedjelje Bajden je naredio raspoređivanje skoro 3000 američkih vojnika u Poljskoj i Rumuniji kako bi bolje zaštitile istočni obod NATO-a.
Njemačka je u ponedjeljak saopštila da će rasporediti još 350 vojnika u Litvaniji kako bi tamo pojačala NATO borbenu jedinicu.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg kazao je juče da alijansa razmatra uspostavljanje dugoročnijeg vojnog prisustva u jugoistočnoj Evropi kao odgovor na "masovno raspoređivanje vojnih snaga" blizu Ukrajine.
"Razmatramo dugoročnije prilagođavanje našeg pozicioniranja, našeg prisustva u istočnom dijelu alijanse", kazao je Stoltenberg nakon razgovora u briselu sa poljskim predsjednikom Andžejom Dudom. "Ukoliko Rusija zaista želi da je NATO dalje od granica, dobiće suprotno", kazao je on.
Stoltenberg nije iznio detalje i kazao je da nije donijeta konačna odluka, ali taj potez bi mogao odraziti dugoročno vojno prisustvo NATO snaga u Estoniji, Letoniji, Litvaniji i Poljskoj, gdje je stacionirano oko 5000 vojnika. Moguće je da bi slične snage mogle biti stacionirane u Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj i Slovačkoj.
Proruski separatisti traže da im Rusija pošalje vojsku i oružje
Ruski separatistički lideri na istoku Ukrajine upozorili su juče da bi opšti rat u tom regionu mogao izbiti u svakom trenutku i pozvali Moskvu da pošalje 30 000 vojnika kao pojačanje pobunjeničkim snagama.
Kremlj nije odgovarao na upite Rojtersa da komentariše zahtjev Aleksandra Hodakovskog, bivšeg političkog lidera samoproglašene Narodne republike Donjeck, koji sada upravlja jednom vojnom jedinicom.
Hodakovski je kazao da on smatra da bi separatističke snage bile poražene ukoliko bi se suočile sa velikom ofanzivom snaga ukrajinske vlade u konfliktu koji je počeo 2014, i pozvao Rusiju da pošalje raketne sisteme "grad" i "uragan".
Vladajuća Ujedinjena Rusija, koja podržava Vladimira Putina, saopštila je da je snagama u regionima Donjecka i Luganska potrebno oružje.
Međutim, Kremlj se do sada nije obavezao da će poslati vojnu pomoć a ignorisao je pozive da prizna odmetnute regione dok pokušava da izdejstvuje bezbjednosne garancije od Zapada.
Hodakovski je kazao da separatisti u Donjecku imaju oko 30 000 boraca, ali da je samo njih 10 000 spremno za front. "Potrebno nam je najmanje 40 000, ali 40 000 sa automatskim oružjem na frontu", kazao je on za Rojters.
Lider odmetnutnog regiona Denis Pašuljin kazao je da postoji velika vjerovatnoća od izbijanja rata koji bi donio veliki broj žrtava i istakao da bi bilo "ludilo" upustiti se u takav konflikt.
Pašuljin je takođe kazao da separatisti nemaju naoružanje koje je doraslo dronovima, proizvedenim u Tuskoj, koje posjeduje ukrajinska vojska.
Bonus video:
