Bajdenova administracija se ove nedjelje upustila u pažljivo osmišljeno kockanje, objavivši niz javnih i privatnih prijetnji Pekingu da će se suočiti sa posljedicama ukoliko podrži rusku invaziju na Ukrajinu.
Ta strategija je zaokružena u ponedjeljak napetim sedmočasovnim sastankom u Rimu između Džejka Salivana, savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džoa Bajdena, i najvišeg kineskog diplomate Janga Điečija.
Pošto su ispalili glasnu diplomatsku paljbu na Peking, zvaničnici Bajdenove administracije i dalje razmatraju nove korake kako bi se postarali da Kina ne pomogne Rusiji da izbjegne zapadne sankcije ili Moskvu snabdije oružjem dok raste broj žrtava u Ukrajini.
Decenijama je Rusija, više nego bilo koja druga zemlja, pomagala dramatičnu kinesku vojnu modernizaciju, i sada Peking ima dosta toga što je Moskvi potrebno za invaziju u Ukrajini
Međutim, jedan od rezultata sastanka u Rimu je ljući Peking, čiji su se predstavnici konfrontirali sa američkim kolegama tokom pregovora, kazali su za Rojters upućeni izvori. Jedan zvaničnik iz SAD kazao je da je reakcija kineskih zvaničnika bila “oštra” i “napadačka”. Drugi je prosto rekao da pregovori “nijesu prošli dobro”.
Vašington sada treba da odgovori na niz pitanja, uključujući i ono gdje je “crvena linija” koju bi po pitanju Ukrajine Kina trebalo da pređe i izazove američku reakciju, i kakva bi ta reakcija bila, kazali su zvaničnici.
Bajdenova administracija čeka kako bi vidjela što će Kina uraditi prije nego što odluči o daljem toku aktivnosti. “Pažljivo ćemo pratiti”, kazala je u ponedjeljak portparolka Bijele kuće Džen Psaki.
U još jednom pokazatelju da su SAD svjesne da bi otvoreno svrstavanje Kine na strani Rusije značajno povećalo uloge u ionako zapaljivom konfliktu, predsjednik Džo Bajden će danas preko telefona razgovarati sa kineskim liderom Sijem Đinpingom. Na pitanje ko je inicirao poziv, iz američke administracije je saopšteno da je to dogovoreno na sastanku u Rimu. Kineska agencija Sinhua je objavila samo da će se razgovor održati u večernjim satima po lokalnom vremenu.
Sjedinjene Države su u ponedjeljak obavijestile saveznike u NATO-u i nekoliko azijskih država da ima naznaka da je Kina voljna da pruži vojnu i ekonomsku pomoć Rusiji u ratu protiv Ukrajine.
Decenijama je Rusija, više nego bilo koja druga zemlja, pomagala dramatičnu kinesku vojnu modernizaciju, i sada Peking ima dosta toga što je Moskvi potrebno za invaziju u Ukrajini, kazali su analitičari.
Strani vojni analitičari i regionalni izaslanici tvrde da bi usljed zapadnog pritiska Kina mogla biti oprezna povodom otvorenog transfera oružja i municije, ali bi mogla Moskvi ponuditi djelove ili komunikacionu opremu što je diskretnije i lakše za opovrgnuti.
Salivan je prije pregovora upozorio da će se Kina “apsolutno” suočiti sa posljedicama ukoliko pomogne Moskvi da izbjegne sankcije zbog Ukrajine.
Kini, koja je u februaru objavila strateško partnerstvo “bez granica” sa Rusijom, može biti teško da promijeni pravac i da se povuče nakon javno upućene prijetnje, kazao je za Rojters Kevin Galager, koji predvodi Projekat globalnog razvoja na Univerzitetu u Bostonu.
”To nije bio dobar strateški potez”, kazao je on i dodao da kao i u SAD i u Kini postoji domaća javnost.
He Veiven, sa Čongjang instituta za finansijske studije na Renmin univerzitetu u Pekingu, kazao je: “SAD imaju namjeru da se obruše na Kinu, a konflikt između Rusije i Ukrajine pruža im razlog da to učine”, opisujući američka upozorenja kao “ucjenu”.
Izvori u Bajdenovoj administraciji i diplomate u Vašingtonu i Evropi tvrde da su zapadne države slale privatna upozorenja Pekingu o podršci Kine ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu nedjeljama uoči sastanka u Rimu.
Rusija je negirala da je tražila od Kine vojnu pomoć, a Peking je ove nedjelje upozorio na “lažne informacije” očigledno aludirajući na saopštenja SAD.
Kina se čvrsto protivi svim riječima i postupcima širenja lažnih informacija i kaljanja pozicije Kine”, kazao je Jang, a prenijela zvanična agencija Sinhua. Zvanični list Pekinga “Narodni dnevnik”, objavio je kolumnu u kojoj ističe da su netačni američki obavještajni podaci doveli do invazije na Irak.
Pojedini američki saveznici takođe su tiho doveli u pitanje pouzdanost obavještajnih podataka na koje se Vašington oslanja u vezi sa razgovorima Rusa i Kineza, kazalo je za Rojters nekoliko evropskih diplomatskih izvora.
Razgovori između SAD i njihovih vojnih saveznika o nekoj vrsti koordinisanih sankcija protiv Pekinga nijesu u odmakloj fazi, kazao je jedan upućeni izvor.
Sankcionisanje Kine oko Ukrajine moglo bi imati žestoke posljedice, ne samo za Kinu, već i za američku i globalnu ekonomiju, kazali su analitičari.
Kina značajno više trguje sa SAD i NATO-om nego sa Rusijom, a kineska ekonomija se značajno oslanja na međunarodna tržišta i kapital. Međutim, u fokusu razgovora između Salivana i Janga nije bila trgovina, istakao je jedan američki zvaničnik.
Kada je Bajden preuzeo dužnost predsjednika SAD Kina je bila ključni spoljnopolitički izazov, koji je zahtijevao oštriju odbranu demokratskih vrijednosti od autokratskih konkurenata.
Međutim, Bajden se nadao da njegov bliski lični odnos sa Đinpingom može umanjiti mogućnost hladnog rata ili direktnog vojnog sukoba između aktuelne svjetske super sile i supersile u usponu koji može izbiti oko niza tema, uključujući i status Tajvana.
”Kina će ili stati na stranu Rusije i pojačati utisak da se pridružila “autokratkskoj osovini” ili će se značajno distancirati od Moskve i demonstrirati da joj je istinski stalo da očuva makar osnovni odnos sa ostatkom svijeta”, kazao je Skot Kenedi, ekspert za Kinu u Centru za strateške i međunarodne studije.
Ukoliko odbije ovu priliku, ne vidim kada će dobiti narednu priliku da ostavi po strani nesuglasice. Lopta je u potpunosti u dvorištu Pekinga”.
Bonus video:
