Monoteističke religije ovog vikenda slave - ne zajedno, ali u isto vrijeme. Na ovaj petak 15. aprila hrišćani koji koriste gregorijanski kalendar prisjećaju se Isusovog raspeća, a u noći na nedjelju uz vaskrsnu proslavu, na njegovo uskrsnuće.
Jevreji u petak slave uoči Pesaha, koji obilježava sjećanje na izlazak starih Izraelita iz faraonskog Egipta i kraj ropstva.
Muslimani imaju još jedan petak, svoj sedmični praznik u okviru mjeseca Ramazana koji je počeo 2. aprila i završava se 2. maja - a slavlje se pojačava kako mjesec odmiče.
Ova podudarnost je neobična, pogotovo što se tiče blizine islamskog ramazana hršćanskom postu ili Pesahu i Vaskrsu.
Jer, za razliku od hrišćanskog kalendara, koji je određen prema Suncu, islamski kalendar je usklađen sa mesecom i lunarnom godinom. Dvanaest mjeseci u solarnoj godini traje 365 dana, u lunarnoj godini s druge strane samo 354 dana. Tako godina i praznični ciklus islama "lutaju" kroz zapadnu kalendarsku godinu tokom tri decenije.
"Braća u ljudskosti"
Kraća godina nudi muslimanima "šansu da dožive Ramazan, kao i druge praznike u različitim godišnjim dobima i različitim klimatskim uslovima", rekao je za DW Abdasamad El Jazidi iz Savjeta muslimana u Njemačkoj. I u isto vrijeme garantuje da se muslimanski praznici s vremenom poklapaju s različitim praznicima hrišćana i jevrjea.
"To bi nas trebalo podsjetiti da smo svi braća u ljudskosti i da moramo zajedno raditi za dobro."
S druge strane, jevrejski praznik Pesah i datum Vaskrsa u zapadnim crkvama uvijek su prilično blizu u rano proljeće. Ali ne padaju često na isti datum.
Pesah ove godine počinje 16. aprila, "sveti dani" hrišćana traju od Velikog četvrtka uveče 14. aprila do nedjelje ujutro, od sjećanja na posljednju Isusovu večeru s učenicima do proslave vaskrsnuća. Razlika je zbog činjenice da hrišćanski kalendar od 325. godine datira Vaskrs uvijek u nedjelju prvu poslije proljećnog punog Mjeseca. U jevrejskom kalendaru Pesah može započeti bilo kojeg dana u sedmici.
Jerusalim slavi
Slavlja monoteističkih religija se nigde u svijetu ne spajaju tako blisko kao u Jerusalimu. Možete osjetiti kako se sve tri religije "raduju ovim danima", kaže za DW njemački benediktinac Nikodemus Šnabel, koji već dugi niz godina živi na rubu starog grada u Jerusalimu.
"Grad doslovno vibrira od raznih hodočasnika. Kao da postoji potreba da se nešto nadoknadi poslije korone."
A, kako kaže ovaj benediktinac, zajedničko iskustvo hodočasničkog slavlja povezuje religije. Hrišćanske molitve nekoliko dana zaredom odjekuju starim gradom.
U petak ujutro muslimani odlaze na molitvu u džamiju na Brdu Hrama. A ovih dana mnoge jevreje na molitvu privlači zapadni zid uništenog hrama, takozvani Zid plača. S obzirom na političke napetosti u zemlji, ovakvi dani su uvijek izazov za sve snage sigurnosti u gradu.
Vaskrs kod pravoslavaca
Nakon ovog vikenda, međutim, vaskršnje slavlje za ovu godinu još nije okončano, čak ni u Jerusalimu. Jer za pravoslavnu crkvu i neke od istočnih crkava koje su povezane s katoličkom crkvom, spomen na smrt i vaskrsnuće Isusa se održava nedjelju dana kasnije.
Jer, za razliku od tzv. Zapadnih hrišćana, istočni hrišćani 1582. nisu, prihvatili reformu kalendara prema papi Gregoru XIII. pa stoga i slave po starom Julijanskom kalendaru.
Srbi, Grci, Rusi i drugi istočni hrišćani ove godine slave Vaskrs 24 aprila. A u Njemačkoj se pravoslavne vjerske zajednice ukrajinskog govornog područja spremaju na veliku gužvu. Očekuju mnoge hrišćane koji su posljednjih sedmica pobjegli iz svoje domovine zbog ruske invazije.
Bonus video:
