Američka politička elita oprostila se danas u crkvi u Vašingtonu od Medlin Olbrajt (1937-2022), prve žene na mjestu državnog sekretara SAD.
Komemoraciju su predvodili predsjednik SAD Džozef Bajden i bivši predsjednici Barak Obama i Bil Klinton koji je izabrao Olbrajt za svoju najvišu diplomatkinju.
Oko 1.400 zvanica okupilo se da kako bi se oprostilo od Olbrajt koja je prošlog mjeseca umrla od raka u 84. godini.
Službi su prisustvovala i tri državna sekretara moja su je naslijedila na dužnosti, kao i drugi sadašnji i bivši članovi vlade, strane diplomate, poslanici i niz drugih koji su je poznavali.
Bajden je odao počast Olbrajtovoj rekavši je da je "njeno ime sinonim za ideju da je SAD sila dobra u svijetu".
Bivši predsjednik Klinton podsjetio se da mu je dvije nedjelje prije nego što je umrla rekla da "ne želi da govori o pogoršanju svog zdravlja u trenutku kada je Zapad na ivici nakon ruske invazije na Ukrajinu", već da je "jedina stvar koja je zaista važna kakav ćemo svijet ostaviti našim unucima".
Na sahranu su, navodi AP, bile pozvane strane zvanice među kojima predsjednici Gruzije i Kosova i visoki zvaničnici Kolumbije, BiH i Češke.
Olbrajt je rođena u Čehoslovačkoj, odakle je njena porodica dvaput bježala - prvo od nacista, a zatim od sovjetske vlasti. Završili su u Sjedinjenim Državama, gdje je studirala na Koledžu Velsli i napredovala kroz redove spoljnopolitičkih krugova Demokratske stranke. Postala je ambasadorka SAD pri Ujedinjenim nacijama, a Bil Klinton ju je 1996. godine izabrao za državnu sekretarku.
Kao češka izbjeglica koja je vidjela strahote i nacističke Njemačke i sovjetske "Gvozdene zavjese", ona "nije bila golubica" - piše AP.
Imala je vodeću ulogu u vršenju pritiska da se Klintonova administracija vojno uključi u sukob na Kosovu i, ukazuje američka agencija, kao državna sekretarka, "Olbrajt je imala ključnu ulogu u ubjeđivanju Klintona da 1999. godine krene u rat protiv jugoslovenskog lidera Slobodana Miloševića zbog njegovog tretmana kosovskih Albanaca". Agencija dodaje da je zato "intervencija NATO-a na Kosovu na kraju nazvana 'Medlinin rat' ".
Kao ambasadorka u UN, zalagala se za oštru spoljnu politiku SAD, posebno u slučaju Miloševićevog djelovanja u BIH - piše AP.
Imala je tvrd stav i prema Kubi, rekavši u Ujedinjenim nacijama - što je zapamćeno - da kubansko obaranje civilnog aviona 1996. nije bilo "cohones" (ulično za: hrabrost) već "kukavičluk".
Klinton se zato danas prisjetio da je Olbrajtova tada kritikovana da je gruba, "nediplomatska'' i "neženstvena", ali da joj je on rekao da mu se dopalo to što je izjavila i da je to "najbolje što je rekao bilo ko u ovoj vladi".
Obama je 2012. dodijelio Medlin Olbrajt Predsjedničku medalju slobode, najviši orden za civile, rekavši da je njen život "inspiracija za sve Amerikance".
Rođena kao Mari Jana Korbel u Pragu 15. maja 1937. godine, bila je ćerka diplomate Džozefa Korbela. Porodica je bila jevrejska i prešla je u rimokatolicizam kada je imala pet godina. Troje njenih đeda i baka Jevreja umrlo je u koncentracionim logorima.
Olbrajt je bila internacionalistkinja čije je gledište djelimično oblikovalo njeno porijeklo, piše AP. Njena porodica je pobjegla iz Čehoslovačke 1939. kada su nacisti okupiralli tu zemlju, a ratne godine je provela u Londonu.
Poslije Drugog svjetskog rata, pošto je Sovjetski Savez zauzeo ogromne djelove Istočne Evrope, njen otac je doveo porodicu u Sjedinjene Države. Nastanili su se u Denveru, gdje je njen otac predavao na Univerzitetu. Jedna od Korbelovih najboljih studentkinja bila je Kondoliza Rajs koja će kasnije naslijediti njegovu ćerku na mjestu državnog sekretara SAD.
Olbrajt je diplomirala na Velsli koledžu 1959. Radila je kao novinarka, a kasnije je studirala i Međunarodne odnose na Univerzitetu Kolumbija, gdje je magistrirala 1968. i doktorirala. 1976. Zatim je ušla u politiku kojom su dominirali muškarci.
Bonus video:
