Rat, klimatske promjene, inflacija… Milioni ljudi su na pragu siromaštva zbog isprepletanih globalnih kriza. Njemački vicekancelar Habek upozorava na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu na opasnost od globalne recesije.
Pred početak Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, organizacija za razvoj Oksfam osudila je "rastuću društvenu nejednakost". Dok je više od četvrt milijarde ljudi ove godine bilo u opasnosti da zapadne u ekstremno siromaštvo, korporacije i njihovi ulagači ostvarili su nevjerovatne dobitke, navodi se u izvještaju objavljenom u ponedjeljak.
Od početka pandemije korone, prema navodima Oksfama, najbogatiji na svijetu postali su još bogatiji. Bogatstvo milijardera poraslo je za 42 odsto. Istovremeno, više od četvrt milijarde ljudi širom svijeta ove godine je u opasnosti da padne u ekstremno siromaštvo.
Posebno veliku zaradu ostvarila su prehrambena, farmaceutska, energetska i tehnološka preduzeća. Brojci od gotovo 2.670 milijardera u svijetu, od početka pandemije priključilo se još 573. Njihovo ukupno bogatstvo je, prema podacima Oksfama, u posljednje dvije godine poraslo na 12,7 biliona dolara, a njihov udio u globalnom bruto nacionalnom proizvodu od 2000. godine se utrostručio, na 13,9 odsto.
Veći porezi za superbogate?
Oksfam, odnosno Organizacija za hitnu pomoć i razvoj, zalaže se zato za veće oporezivanje firmi i preduzeća i njihove ogromne imovine. "Neprihvatljivo je da korporacije i milijarderi ostvaruju rekordne profite dok milioni ljudi preskaču obroke, gase grijanje, kasne sa plaćanjem računa i pitaju se šta još da urade kako bi preživjeli", kaže Manuel Šmit, koji je u njemačkom ogranku Oksfama zadužen za pitanja socijalnu nejednakosti.
Vlade hitno moraju da preduzmu mjere i pozovu na odgovornost korporacije i superbogate. U Njemačkoj se ponovo mora uvesti porez na bogatstvo, a osim toga, i jednokratni porez na veliki imetak, kao i porez na višak dobiti za preduzeća. Oksfam takođe poziva kompanije da budu više posvećene održivosti. Između ostalog, trebalo bi objavljivati podatke o tome koliko ulažu u poštovanje ljudskih prava i zaštitu životne sredine.
Javni dug podstiče nejednakost
Nejednakost među zemljama takođe se povećava. Matematički gledano, više nego svaka druga zemlje sa niskim dohotkom, odnosno siromašna zemlja, uskoro više neće moći da vraća svoje dugove. "Takve zemlje se guše pod teretom dugova, a dolazi i do eksplozije nejednakosti i siromaštva širom svijeta", kaže Šmit.
Inflaciju i dugove trenutno podstiče ruski rat u Ukrajini. Posljedice rata su jedna od glavnih tema na Svjetskom ekonomskom forumu. One su odgovorne za treću globalnu krizu, nakon pandemije korone i klimatskih promjena. U Davosu će biti, između ostalog i riječi o efektima rata na lance snabdijevanja - snabdijevanje energijom i hranom.
Moguća globalna recesija
U svom govoru u Davosu, njemački vicekancelar i ministar privrede Robert Habek (Zeleni) govorio je o riziku od globalne recesije. Trenutno, kaže, postoje najmanje četiri međusobno povezane krize: visoka inflacija u mnogim zemljama, energetska kriza, nestašica hrane i klimatska krizu. "Nećemo riješiti probleme ako se koncentrišemo samo na jedan od problema", upozorio je Habek. "Ali ako se nijedan od problema ne riješi, onda sam zaista zabrinut, jer se krećemo ka globalnoj recesiji".
Habek je upozorio da ne smije da dođe do udaljavanja od globalnih tržišta. "Ako se svaka zemlja brine samo o sebi, to će pogoršati krizu. Tržišta moramo da zadržimo otvorenim", rekao je njemački ministar. U isto vrijeme, tržišna pravila morala bi da se promijene. Ne radi se o deglobalizaciji, već o više uzajamne saradnje i solidarnosti.
Kancelar Olaf Šolc (SPD) očekuje se u Davosu u četvrtak. On je za sada jedini predsjednik neke vlade iz grupe G7 koji je pristao da prisustvuje tom skupu. Najavljeni su i generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard.
Zbog rata, na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu neće prisustvovati ruska delegacija, ali će zato tamo biti brojni ukrajinski političari i tamošnje fondacije. Svjetski ekonomski forum održava se zapravo sredinom januara, ali je odložen za maj zbog pandemije korone. U januaru ove godine su se samo na video-konferenciji okupili menadžeri, a i prošle godine Svjetski ekonomski forum održan je samo digitalno.
Bonus video:
