Konzervativne predstave o porodici i nedostatak zakonskih prava za pripadnike LGBT+ zajednice otežavaju istopolnim parovima usvajanje djeteta u Japanu.
Ai Takahaši, 40-godišnja autorka iz Tokija, oduvijek je željela da bude majka, ali zbog japanskih tradicionalnih stavova prema porodici i djelimičnog prihvatanja prava LGBT+ populacije, ona sve više gubi nadu da će jednog dana postati roditelj.
Za istopolne parove u toj azijskoj zemlji je praktično nemoguće usvojiti dijete. Takahaši ističe da je to šteta za hiljade djece koja u sirotištima širom Japana čeka hraniteljsku porodicu ili usvajanje.
"Oduvijek sam željela da imam djecu. Bila sam jednom u braku sa muškarcem i već sam tada razmišljala o tome da imam djecu. Sada živim sa partnerkom i shvatila sam da bih radije živjela sa djetetom koje je već rođeno, nego da sama rađam", kaže Takahaši za DW.
Ova spisateljica ističe činjenicu da Japan ne dozvoljava parovima da usvoje dijete, osim ako nijesu u braku, ali ne dozvoljava ni istopolni brak.
Prepreke i za hranitelje
Alternativa koju je Takahaši razmatrala je hraniteljstvo, mada i tu ima velikih prepreka. Pravila o hraniteljima revidirana su tek prošle godine, čime je hraniteljstvo postala opcija za istopolne parove. Ali uslovi su strogi, naročito po pitanju visine prihoda, veličine stambenog prostora za dijete, ograničenja radnog vremena hranitelja i zahtjeva da se obezbijedi mjesto u nekoj od ustanova za brigu o djeci, čime se hraniteljstvo stavlja van dometa za mnoge parove.
Trenutno više od 45.000 djece živi u oko 600 stambenih objekata širom Japana. Djeca dolaze iz domova u kojima su ih roditelji zlostavljali, ili u kojima ne mogu da brinu o djeci zbog lošeg zdravlja ili finansijskih problema. Drugi su jednostavno napušteni.
"Voljela bih da usvojim, ali činjenica je da je to teško i plašim se budućnosti. Ne želim samo da rađam, više bih voljela da imam dijete kojem je njega potrebna", kaže Takahaši.
Akikazu Takami i njegov gej partner nedavno su prihvaćeni kao hranitelji u prefekturi Aiči u centralnom Japanu, ali su naišli na otpor roditelja čija djeca su na hraniteljstvu.
"Prijavili smo se da budemo hranitelji i konačno smo dobili pozitivan odgovor, iako su nam službenici rekli da bi moglo da dođe do problema. Rekli su da ćemo to shvatiti kad dođe vrijeme", kaže Takami.
Službenici koji smiještaju djecu u hraniteljske porodice imaju obavezu da obavijeste biološke roditelje o tome gdje djeca idu, ali mnogi roditelji ne računaju na to da će hranitelji biti istopolan par.
Protivljenje bioloških roditelja
"Čak i kada Centar za brigu o djeci misli da smo dobar par za dijete, u mnogo slučajeva djeluje da nas roditelji odbiju.
Kumi Macumoto, aktivistkinja grupe za zastupanje porodica seksualnih manjina "Rejnbou Famili", kaže da ukorijenjeni stavovi i zastarjela percepcija o tome kako porodica treba da izgleda, spriječava decu da žive uz hranitelje koji bi mogli da im pružaju ljubav.
"Trenutno u Japanu samo bračni parovi mogu da usvajaju djecu. Hranitelji mogu da se registruju, ali u stvarnosti je vrlo malo onih koji zapravo dobiju djecu. Nažalost, seksualne manjine nijesu jednako tretirane u japanskom društvu", kaže ona za DW.
Ona je istakla da s obzirom na to da se istopolni brakovi ne priznaju, kao posljedica toga su ti parovi isključeni iz raznih zakonskih zaštita i poreskih olakšica koje uživaju heteroseksualni parovi.
"Diskriminatorni tretman LGBT+ zajednice se poboljšao protekle decenije, zahvaljujući naporima različitih LGBT+ organizacija i pojedinaca da promijene svijest društva. Međutim, njihova socijalna ljudska prava su i dalje ugrožna zbog toga kakvi su zakoni u zemlji", ističe Macumoto.
Ona dodaje da postoji mogućnost da sirotišta imaju predrasude prema istopolnim parovima i smatraju da oni nijesu u stanju da normalno odgajaju hraniteljsku djecu.
Nerazumijevanje
"Mislim da postoji nerazumijevanje i neznanje kod službenika hraniteljskih domova. Osim toga, s obzirom na to da je japanska vlada konzervativna, mislim da nema zvaničnika koji imaju hrabrosti da promijene stvari", kaže aktivistkinja.
Macumoto dodaje da vlada kao razlog za nepriznavanje istopolnih brakova navodi izgovor da postoji "nerazumijevanje javnosti", iako istraživanje javnog mnjenja pokazuje da je sve više ljudi koji su za istopolne brakove, naročito među mladima.
Za Ai Takihaši promjene ne stižu dovoljno brzo
"Prava istopolnih parova su loša u Japanu. Veoma sam isfrustrirana kao osoba u istopolnoj vezi. Jer nemamo ista prava kao hetero parovi. Želimo da imamo djecu na isti način, ali nama to nije dozvoljeno. Mi smo takođe par", kaže ona.
Takahaši dodaje da japanski političari ne razmišljaju o tome šta je najbolje za porodice i djecu, već samo o sopstvenoj poziciji.
"Veoma je tužna situacija. Osjećam da za nas nema budućnosti. Iskreno se nadam da će stvari uskoro biti bolje", zaključuje ona.
Bonus video:
