Vođe NATO-a se spremaju da na zasijedanju u Madridu utvrde da je Rusija Atlantskom savezu "najveća direktna prijetnja za bezbjednost", a Kina "izazov za bezbjednost, interese i vrijednosti", pišu komentatori u medijima i ugledni analitičari u Evropskoj uniji (EU).
Oni takođe postavljaju pitanje da li je NATO "savez za mir ili rat" i neće li jednog dana Evropa i Amerika ratovati s Rusijom i Kinom.
U osvrtima se naglašava opšta saglasnost da se Ukrajini pomogne da se odupre ruskoj invaziji, i ukazuje se na plan da se snage NATO-a za brzo reagovanje povećaju na 300.000 vojnika na područjima prema Rusiji.
Ali se postavlja i pitanje kud NATO saveznike na svjetskoj pozornici gura novi "strategijski koncept" u kojem su i Rusija i Kina glavne opasnosti.
Španski list Vangvardija sažima raspravu stručnjaka koji postavljaju pitanje "da li će NATO biti savez za mir ili rat", uz upozorenje da "NATO može ubrzati sukob Zapada s okosnicom Rusija-Kina".
Francuski list Mond ukazuje da se mora raspraviti "šta je to tačno ruska prijetnja i kineski izazov" u novoj svjetskoj viziji uloge NATO-a, kakvi će biti odnosi EU i alijanse, koja sredstva će biti potrebna za budžet.
Pariski dnevnik Figaro zaključuje da se "Amerika ponovo vraća ulozi zaštitnika Evrope".
Bivši generalni sekretar NATO-a i čelnik spoljne i bezbjednosne politike EU Havijer Solana ocijenio je da "uopšte ne vjeruje da će svijet biti bolji" ako bude pocijepan na sukobljene blokove i dodao da će se "upravo to dogoditi ako NATO postane manje-više globalna snaga".
Za razliku od mišljenja uglednih evropskih političara da NATO mora postati "svjetski savez liberalnih demokratija" i proširiti se na Aziju, Solana smatra da bi prisustvo NATO-a na indo-pacifičkom području moglo izazvati "zastrašujući poremećaj i sukob Kine sa Zapadom, dvije ključne svjetske ekonomske sfere koje su uzajamno zavisne".
Direktor francuskog instituta za geopolitiku IFRI Paskal Bonifas primjećuje da "Kina nije strategijska vojna prijetnja", ali da će Zapad "pretvoriti Kinu u vojnu opasnost ako je utvrdi kao vojnu prijetnju".
Bonifas upozorava da bi to "moglo izazvati pravi sudar civilizacija", i zaključuje da "neki savez demokratija protiv tiranija neće funkcionisati jer je previše jednostavan za današnji previše složen svijet".
Bivši američki državni sekretar, 99-godišnji Henri Kisindžer, između ostalog i tvorac detanta između SAD i Kine Mao Ce Tunga, izjavio je za italijanski dnevnik Korijere dela Sera da "cilj treba da bude da se slomi ruska invazija na Ukrajinu, ali ne Rusija kao država i istorijska cjelina".
"Ja nikad nisam savjetovao da se Ukrajina odrekne dijela teritorije, već da je nužno da se o tom pitanju pregovara na kraju sukoba i u funkciji politickih ciljeva. Jer, ne može se nastaviti rat, a da se nema politički cilj", rekao je Kisindžer.
Bonus video:
