Redžep Tajip Erdogan je u mladosti poluprofesionalno igrao fudbal, ali se kao predsjednik Turske ne uzdržava da napravi prekršaj kako bi dobio što želi u međunarodnoj politici. Njegova odluka prošlog mjeseca da saplete Finsku i Švedsku na putu ka NATO-u i to u trenutku velike prijetnje koju predstavlja Rusija, je prema pisanju "Ekonomista" jednako zapanjujuća koliko i efikasna.
U utorak, kada su se NATO lideri okupili na samitu u Madridu, Erdogan je uz ovacije ostalih lidera nagrađen zbog toga što je pristao da dozvoli ulazak te dvije zemlje u Alijansu. "Fantastična vijest na samom početku NATO samita", objavio je na Tviteru britanski premijer Boris Džonson.
U zajedničkom memorandumu s Turskom, dvije nordijske države obećale su "nepokolebljivu solidarnost i saradnju u borbi protiv terorizma, u svim oblicima i manifestacijama". Takođe su obećale da neće podržavati Radničku partiju Kurdistana (PKK), radikalnu kurdsku grupu koja decenijama vodi pobunu protiv Turske, kurdsku miliciju u Siriji Narodne jedinice zaštite (YPG), kao i mrežu sveštenika Fetulaha Gulena, za koju Ankara tvrdi da stoji iza pokušaja puča 2016. i koju je okarakterisala kao terorističku organizaciju sa skraćenicom FETO.
Finska i Švedska su u zamjenu za podršku Ankare takođe pristale da ukinu embargo na oružje Turskoj i da se "pozabave" zahtjevima te zemlje za izručenja osumnjičenih terorista "ekspeditivno i temeljno... u skladu s Evropskom konvencijom o ekstradiciji".
Juče, samo dan nakon što je Ankara odustala od veta na ulazak Švedske i Finske u NATO, Bajdenova administracija je podržala prodaju borbenih aviona Turskoj.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nedjeljama je neumorno radio u cilju prevazilaženja spora između Turske i nordijskih država, koji je prijetio da baci sjenku na samit. "Nijedan saveznik nije pretrpio brutalnije terorističke napade od Türkiye (Turske)", kazao je, pokušavajući da izgovori naziv te države na način koji preferira Erdogan. "Ekonomist" ističe da su Stoltenbergu pomogle i druge saveznice, prvenstveno Sjedinjene Države koje se nijesu eksponirale, ali su po svoj prilici upozorile Tursku da rizikuje da njen zahtjev za novim bombarderima F-16 bude blokiran u Kongresu.
Juče, samo dan nakon što je Ankara odustala od veta na ulazak Švedske i Finske u NATO, Bajdenova administracija je podržala prodaju borbenih aviona Turskoj. Rojters podsjeća da je Turska u oktobru predala zahtjev za kupovinu 40 aviona, a Vašington se do sada nije javno izjašnjavao o prodaji osim izjava da prodaja svake vrste oružja mora proći neophodnu zakonsku proceduru.
Prodaja američkog oružja NATO saveznici Turskoj postala je sporna nakon što je Ankara kupila ruske odbrambene raketne sisteme, što je dovelo do američkih sankcija i uklanjanja Turske s programa za bombardere F-35.
Predsjednik SAD Džo Bajden, govoreći prije sastanka s Erdoganom u Madridu, pohvalio je napore turskog lidera da postigne dogovor s nordijskim zemljama. "Želim naročito da vam zahvalim za ono što ste uradili", kazao je Bajden.
Da dogovor između Turske i nordijskih država nije postignut, to bi podstaklo priče o "podjeli NATO-a" što bi se smatralo pobjedom za Putina, objavio je na Tviteru Ivo Dalder, bivši američki ambasador pri NATO-u. On je naveo da je "postizanje sporazuma bilo visoko prioritetno. Bilo je bitno Bajdenu i drugima. Na kraju i Turskoj".
Sinan Ulgen iz organizacije EDAM u Istanbulu smatra da sporazum odgovara svim stranama. "Da dogovor u Madridu nije postignut, cijena u pogledu spoljnih odnosa Turske, naročito sa SAD, postala bi opipljiva. I to nije loš dogovor. Lako se prodaje u Ankari, Stokholmu i Helsinkiju. Prilično dostignuće", objavio je on na Tviteru.
NATO je juče zvanično uputio poziv Finskoj i Švedskoj, ali će te dvije zemlje možda morati da pređu još prepreka na putu do članstva u NATO-u, a neki kritičari kažu da je jučerašnji dogovor uručio Turskoj spoljnopolitički veto.
Oprez i zabrinutost u Švedskoj
"Švedska ponovo može imati problema s Turskom. Ako Turska ne bude zadovoljna kako Švedska ispunjava svoj dio sporazuma, turski parlament može ponovo stopirati Švedsku", objavio je dnevni list "SvD".
Amineh Kakabaveh, nezavisna švedska poslanica i bivša kurdska borkinja od koje je više puta zavisio opstanak socijaldemokratske vlade na glasanju u parlamentu, ocijenila je da je to "crni dan za švedsku spoljnu politiku".
"To takođe vrši veliki pritisak na ljude koji traže azil i utočište u ovoj zemlji, ali se više ne osjećaju bezbjedno jer Švedska prodaje njihova osnovna prava", kazala je.
Zabrinutost se odnosi prije svega na kurdske disidente koji žive u Švedskoj i Finskoj i na to da će sporazum olakšati Erdoganu da pokreće nove upade na sjever Sirije s ciljem osvajanja gradova pod kontrolom Sirijskih demokratskih snaga predvođenih Kurdima.
"Na vrijeme smo upozorili na opasnost od stavljanja švedske spoljne politike u ruke despota Erdogana", objavila je na Tviteru liderka Lijeve stranke Nuši Dadgostar.
Nakon što je Turska juče saopštila da će obnoviti zahtjeve Švedskoj i Finskoj za ekstradiciju pojedinaca koja smatra teroristima, a turski ministar pravde Bekir Bozdag kazao da se radi o dosijeima šest članova PKK, šest pripadnika FETO u Finskoj i 10 pripadnika FETO i 11 članova PKK u Švedskoj, finski predsjednik Sauli Ninisto je rekao da će Finska nastaviti da poštuje evropska pravila u odlukama o izručenju.
Švedska premijerka Magdalena Anderson je, kako je prenio Rojters, kazala da će Švedska nastaviti da se pridržava lokalnog i međunarodnog prava prilikom izručenja i da će proces zavisiti od informacija koje dobiju od Turske. "Ima onih u Švedskoj koji su uznemireni, a ja želim da pojasnim tri stvari", kazala je ona novinarima na marginama NATO samita.
"Prije svega, nikada ne izručujemo nikoga ko je švedski državljanin, a znam da među zabrinutima ima i švedskih državljana, dakle ne treba da brinu. Drugo, naravno da ćemo se, kao i ranije, pridržavati švedskog i međunarodnog prava... Treće, ovo znači da ako se neko ne bavi teorističkim aktivnostima, onda ne treba ni da brine."
Alijanse čvrsto uz Ukrajinu
Nakon što je turski veto skinut s dnevnog reda, NATO lideri su mogli da se fokusiraju na jačanje Alijanse u okolnostima ruske invazije na Ukrajinu, koju je Stoltenberg juče nazvao "najvećom bezbjednosnom krizom posljednjih decenija".
NATO lideri su okarakterisali Rusiju kao "direktnu prijetnju" za bezbjednost saveznika i obećali da će modernizovati iscrpljenu ukrajinsku vojsku uz poruku da čvrsto stoje uz Kijev u "herojskoj odbrani zemlje". Takođe su se obavezali da će ojačati borbene i snage za brza dejstva na istočnom obodu Alijanse, bliže Rusiji, a Bajden je najavio dodatno raspoređivanje američkih kopnenih, pomorskih i vazduhoplovnih snaga širom Evrope uključujući stalni vojni štab s pratećim bataljonom u Poljskoj.
Predsjednik SAD je precizirao da planovi za nova raspoređivanja uključuju nove ratne brodove u Španiji, borbene eskadrile u Britaniji, kopnene trupe u Rumuniji, jedinice vazduhoplovne odbrane u Njemačkoj i Italiji i niz raspoređivanja u baltičkim državama.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je NATO liderima da je Kijevu potrebno još oružja i novca i to što prije kako bi se se mogli suprotstaviti Rusiji koja je nadmoćnija po pitanju naoružanja. On je u obraćanju preko videolinka kazao da je Ukrajini potrebno pet milijardi dolara mjesečno za odbranu i zaštitu.
"Ovo nije rat koji Rusija vodi samo protiv Ukrajine. Ovo je rat za pravo da se diktiraju uslovi u Evropi - za budući svjetski poredak", upozorio je Zelenski.
Nova NATO strategija: Rusija "direktna prijetnja", Kina "izazov"
NATO je juče usvojio novi strateški koncept koji Rusiju opisuje kao "najznačajniju i najdirektniju prijetnju bezbjednosti i stabilnosti saveznika".
U dokumentu lidera alijanse na samitu u Lisabonu 2010. u kojoj je predstavljena vizija za NATO, cilj je bio dugoročno partnerstvo s hladnoratovskim protivnikom. Kina nije ni pomenuta u strategiji prije 12 godina, i na Zapadu su je vidjeli kao benignog trgovinskog partnera i proizvodnu bazu. Ona je sada opisana kao izazov za "interese, bezbjednost i vrijednosti" NATO-a, kao ekonomska i vojna sila koja je i dalje "netransparentna povodom svoje strategije, namjera i vojnog nagomilavanja".
Strateški koncepti NATO-a
Strateški koncept određuje oblasti na koje se Alijansa fokusira i ažurira se otprilike svake decenije. Taj dokument daje smjernice koje se potom pretvaraju u političku i vojnu akciju. Posljednji strateški koncept je sastavljen kada je Alijansa učestvovala u borbi na čelu sa SAD protiv talibanskih militanata, i misiji izgradnje demokratije u Avganistanu. To je bilo četiri godine prije nego što je Rusija pripojila Krim 2014, što je podstaklo NATO da se vrati korijenima kolektivne odbrane umjesto upravljanja krizama izvan granica vojnog saveza.
Koncept 2022. je usvojen sa zakašnjenjem. Diplomate i zvaničnici su kazali da se Alijansa nije usuđivala da formuliše novu strategiju dok je na funkciji bio američki predsjednik Donald Tramp, kritičar NATO-a koji je 2018. prijetio da će napustiti Alijansu.
Rusija
U novom strateškom konceptu, Rusija je optužena da nastoji da "uspostavi sfere uticaja i direktne kontrole putem prinude, subverzije, agresije i pripajanja".
NATO tvrdi da Moskva primjenjuje konvencionalna vojna, sajber i hibridna sredstva za ostvarenje tih ciljeva. "Vojno nagomilavanje Moskve, uključujući na Baltiku, u oblastima Crnog mora i Sredozemnog mora, zajedno s njenom vojnom integracijom s Bjelorusijom, predstavlja izazov za našu bezbjednost i interese", navodi se u strateškom konceptu.
Takođe se izražava zabrinutost povodom modernizacije ruskih nuklearnih snaga, prijetnji Moskve da će upotrijebiti nuklearno oružje i razvoja "novih i remetilačkih sistema isporuke s dvostrukom sposobnošću", gdje se misli na razvoj hipersoničnog oružja koje može da nosi i konvencionalne i nuklearne bojeve glave.
Rusija optužuje NATO da širenjem na istok od sredine 1990-ih prijeti evropskoj bezbjednosti.
U odgovoru na poteze Rusije, NATO će znatno osnažiti odvraćanje i odbranu, navodi se u dokumentu, i istovremeno naglašava da Alijansa ne želi sukob s Moskvom već da teži dijalogu.
"Ostajemo spremni da zadržimo otvorene kanale komunikacije s Moskvom kako bismo upravljali rizicima i ublažavali ih, spriječili eskalaciju i povećali transparentnost", navodi se u strateškom konceptu.
Kina
Kina se prvi put pominje u strateškom konceptu NATO-a. Kineske "iskazane ambicije i politika prisile predstavljaju izazov za naše interese, bezbjednost i vrijednosti", piše u dokumentu. U konceptu se Kina optužuje da koristi zlonamjerne hibridne i sajber operacije, sukobljavajuću retoriku i dezinformacije za napade na NATO saveznike i ugrožavanje bezbjednosti NATO-a.
Kina demantuje da koristi te taktike.
U dokumentu se navode i ekonomske ambicije Kine tj. da nastoji da stekne kontrolu nad ključnim tehnološkim i industrijskim sektorima, ključnom infrastrukturom, te strateškom robom i lancima snabdijevanja.
"Ona koristi ekonomski uticaj da stvori strateške zavisnosti i pojača svoj uticaj", piše u konceptu. "Ona nastoji da potkopa međunarodni poredak zasnovan na pravilima, uključujući u domenima svemira, sajbera i pomorstva. Takođe se izražava zabrinutost zbog jačanja veza između Moskve i Pekinga.
NATO poručuje da će ostati otvoren za konstruktivnu saradnju s Kinom, ali i da će povećati svijest i unaprijediti spremnost protiv "taktike prinude i napora Pekinga da podijeli Alijansu".
Bonus video:
