Američka kompanija za proizvodnju vojne i odbrambene opreme i tehnologije odustala je od kupovine izraelskog špijunskog softvera Pegaz, jednog od najkontroverznijih hakerskih alata na svijetu, poslije protivljenja Bijele kuće zbog kontraobaveštajnih i bezbjednosnih rizika po SAD, kao i zabrinutosti u vezi sa zloupotrebama te tehnologije u kršenju ljudskih prava, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.
Kompanija L3Haris okončala je pregovore s izraelskom firmom NSO grup, koja proizvodi softver za špijuniranje (spyware) i koja se nalazi na američkoj crnoj listi, o kupovini njenih hakerskih alata, piše Vašington post citirajući upućene izvore.
Ubrzo pošto su prošlog mjeseca objavljeni novinski izvještaji o zabrinutostima administracije Džoa Bajdena u vezi s pregovorima, L3Haris je, prema američkom zvaničniku, rekao vladi SAD da više ne pokušava da nabavi špijunski softver NSO-a.
Povezani članci
Bijela kuća je prošlog mjeseca izrazila zabrinutost u saopštenju u kojem je ocijenila da bi kupovina špijunskog softvera "predstavljala ozbiljan kontraobavještajni i bezbjednosni rizik za američko osoblje i sisteme" i navela da je softver Pegaz "zloupotrebljen širom svijeta da omogući kršenje ljudskih prava, uključujući i ciljanje novinara, aktivista za ljudska prava ili drugih koji se smatraju disidentima i kritičarima".
Prekid pregovora L3Harisa i NSO-a znači da američka vojna kompanija više neće pokušavati da dobije kontrolu nad jednim od najsofisticiranijih i najkontroverznijih hakerskih alata na svijetu, ističe Vašington post.
Bajdenova administracija je prošle jeseni stavila NSO grupu na listu entiteta Ministarstva trgovine SAD kojima je ograničeno korišćenje američke tehnologije. Taj potez je, kako navodi Vašington post, uslijedio pošto je nekoliko američkih agencija utvrdilo da su špijunski program NSO-a koristile strane vlade za "zlonamjerno targetiranje" vladinih zvaničnika, aktivista, novinara, akademika i diplomata širom svijeta.
Zabrinutost kontraobavještajnih službi nastala je zbog, kako kažu američki zvaničnici, bliskih veza NSO grupe s izraelskom vladom. Ministarstvo odbrane Izraela mora da odobri sve ugovore te firme.
Izrael, mada blizak partner SAD, nije u obavještajnom savezu Pet očiju u kojem su pored SAD Velika Britanija, Australija, Kanada i Novi Zeland. Jedno od neriješenih pitanja tokom pregovora NSO-a i L3Harisa bilo je da li će izraelska vlada poslije kupovine moći da koristi tehnologiju nadzora NSO-a.
Protivljenje Bijele kuće smatrano je nepremostivom preprekom za svaku transakciju između L3Harisa i NSO-a, navodi Gardijan pozivajući se na osobu upoznatu s razgovorima koja je rekla da se potencijalna akvizicija sada više "izvjesno" ne razmatra.
Jedan izvor je rekao da je L3Haris o potencijalnoj kupovini tehnologije NSO-a razgovarao sa svojim klijentima u američkoj vladi i da je dobio neke signale podrške od američke obavještajne zajednice.
Ipak, ukazuje Gardijan, jedan američki zvaničnik doveo je u pitanje tu tvrdnju i rekao da administracija ne zna za takvu podršku, dodajući da je obavještajna zajednica "izrazila zabrinutost i da nije podržala dogovor".
Pokušaj američke kompanije da kupi izraelsku tehnologiju je posljednja epizoda u borbi među državama za preuzimanje kontrole nad nekim od najmoćnijih svjetskih sajber oružja, i otkriva neke od prepreka sa kojima se suočava koalicija nacija – uključujući SAD pod Bajdenovom administracijom – dok pokušava da obuzda unosno globalno tržište za sofisticirani špijunski softverom, piše Njujork tajms.
Ostaju pitanja, ističe list, kako u Vašingtonu, tako i u Jerusalimu i među drugim saveznicima SAD, da li su djelovi američke vlade, sa ili bez znanja Bijele kuće, pokušali da iskoriste priliku da dođu do kontrole nad moćnim špijunskim softverom.
Iako je Bajdenova administracija saopštila da je NSO djelovao "suprotno interesima nacionalne bezbjednosti ili spoljne politike SAD", petoro ljudi upoznatih s pregovorima reklo je da je tim L3Harisa sa sobom imao iznenađujuću poruku – američki obavještajni zvaničnici su navodno tiho podržali planove za kupovinu NSO, za čiju su tehnologiju godinama bile zainteresovane mnoge obaveštajne i policijske službe širom svijeta, uključujući američki Federalni istražni biro (FBI) i Centralnu obaveštajnu agenciju (CIA).
Premda je Bajdenova administracija stavila NSO na crnu listu i same SAD su takođe kupile, testirale i koristile Pegaz– alatku za hakovanje koja s mobilnog telefona mete može daljinski da izvuče sve, uključujući poruke, kontakte, fotografije i video zapise, a da korisnik ne mora da klikne na fišing link. Takođe može da pretvori mobilni telefon u uređaj za praćenje i snimanje.
L3Haris mada nije među najpoznatijim američkim proizvođačima vojne opreme, zarađuje milijarde dolara ugovorima s vladom SAD. Odluka L3Harisa da prekine pregovore o kupovini dovela je u pitanja budućnost NSO-a koji je u toj akviziciji vidio spas, pošto je stavljanje na crnu listu SAD osakatilo njegovo poslovanje.
Više od decenije, ukazuje Njujork tajms, Izrael je NSO tretirao kao de fakto ogranak države, dajući dozvole za korišćenje Pegaz u brojnim zemljama – uključujući Saudijsku Arabiju, Mađarsku i Indiju – s kojima se izraelska vlada nadala da će njegovati jače bezbjednosne i diplomatske veze.
Izrael je takođe odbio da omogući korišćenje Pegaza nekim zemljama iz diplomatskih razloga. Prošle godine, Izrael je odbio zahtjev ukrajinske vlade da kupi Pegaz za upotrebu protiv ciljeva u Rusiji, strahujući da bi prodaja oštetila odnose Izraela s Kremljom.
Bonus video:
