Nobelovu nagradu za mir dobila je Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN), za desetogodišnju kampanju da se svijet riješi atomskog oružja.
Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja je koalicija nevladinih organizacija iz više od 100 zemalja koja je predvodnik u naporima da se dođe do zabrane nuklearnog oružja po međunarodnom zakonu.
"Organizacija dobija nagradu za svoj radi da preusmjeri pažnju na katastrofalne humanitarne posljedice korišćenja nuklearnog oružja i pionirske napore da se postigne sporazumna zabrana takvog oružja", rekao je predsjednik norveškog komiteta za Nobelovu nagradu Berit Rejs Andersen, prenosi AFP.
"Organizacija dobija nagradu za svoj rad na skretanju pažnje na katastrofalne humanitarne posljedice upotrebe nuklearnog oružja i za zalaganja da se postigne zabrana takvog oružja zasnovana na sporazumu", navodi se u saopštenju.
U obrazloženju norveškog Nobelovog komiteta ističe se da nuklearno oružje predstavlja "konstantnu prijetnju čovječanstvu i životu na zemlji".
"Neke države modernizuju svoje nuklearne arsenale i postoji stvarna opasnost da će više zemalja pokušati da nabavi nuklearno oružje, kao što je slučaj sa Sjevernom Korejom", navodi se u tekstu.
Kroz obavezujuće međunarodne sporazume, međunarodna zajednica je ranije usvojila zabrane protiv kopnenih mina, kasetne municije i biološkog i hemijskog oružja. Nuklearno oružje, koje je još destruktivnije, nije bilo predmet slične međunarodne pravne zabrane, podsjeća Nobelov komitet.
Kako se ističe, ICAN je svojim radom doprinio da se "ovaj pravni jaz popuni".
Norveški Nobelov komitet podsjeća i da je 7. jula 2017, 122 članica Ujedinjenih nacija podržalo nacrt Ugovora o zabrani nuklearnog oružja – prvog međunarodni ugovora kojim se zabranjuje nuklearno oružje – ali i da nijenda zemlja koja posjeduje nuklearno oružje nije podržala ovaj dokument.
Nobelov komitet "želi da naglasi da sljedeći korak ka postizanju svijeta bez nuklearnog oružja mora uključiti države naoružane nuklearnim oružjem".
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je prije 71 godinu u svojoj prvoj rezoluciji istakla značaj nuklearnog razoružanja i svijeta bez nuklearnog oružja.
Nobelov komitet je ovogodišnjom nagradom za mir želio da oda priznanje ICAN-u zato što je dao novi impuls naporima u postizanju ovog cilja, navodi se u obrazloženju Komiteta.
Nobelovu nagradu za mir je prošle godine osvojio kolumbijski predsjednik Huan Manuel Santos za napore u postizanju mirovnog sporazuma sa pobunjenicima.
Imena kandidata držana su u strogoj tajnosti, ali su uoči objavljivanja imena dobitnika mediji prenjeli da je bilo prijavljeno 318 kandidata.
AFP je u četvrtak javio da kruže glasine da bi ovogodišnja nagrada mogla da bude posvećena naporima protiv širenja atomskog oružja u svjetlu krize sa Sjevernom Korejom.
Prvu Nobelovu nagradu za mir su 1901. godine podjelili Švajcarac Žan-Anri Dinan, osnivač Crvenog krsta i Francuz Frederik Pasi, osnivač i predsjednik Francuskog društva za arbitražu među nacijama.
Nobelova nagrada se sastoji od zlatne medalje, diplome i čeka na devet miliona kruna (oko milion eura). Novčani iznos nagrade se dijeli ako ima više dobitnika u jednoj kategoriji.
Bonus video:
