Plaže koje nestaju, ekstremne vrućine, uragani, skijališta bez snijega… Sve su to posljedice klimatskih promjena na turizam. Turistički radnici ne bi trebalo previše da čekaju sa prilagođavanjem na nove uslove.
Ako želite izbliza da vidite posljedice klimatskih promjena, trebalo bi da odete na najpoznatiju plažu Majorke, Es Trenc. Tamo su godinama stajali bunkeri sagrađeni u vrijeme diktatora Franka. Nekada su bili dobro skriveni među pješčanim dinama, a danas su vidljivi izdaleka, jer su u sred plaže. Oni tako pokazuju kako podizanje nivoa mora mijenja to područje.
Naučnici su utvrdili da se ta plaža iz snova od 1979. godine na nekim mjestima suzila i do 40 metara. Pritom ona nije izolovan slučaj na ostrvu, a ako se globalno otopljavanje nastavi prema sadašnjim prognozama, na desetine plaža će nestati pod morem.
Rekordna posjeta, uprkos sve manjim plažama
„Gubitak tla u regionu Sredozemlja je veliki“, kaže Tomas Dvorak, koordinator studije njemačke Savezne agencije za zaštitu životne sredine. Prognoze su zabrinjavajuće pogotovo za ostrva kao što je Majorka koja uglavnom živi od turizma, odnosno od plaža i sunca. Do sada se, međutim, gubitak plaža još nije odrazio ni na jednu turističku statistiku: Majorka bi ove godine mogla da po broju posjetilaca obori sve rekorde.
„Još uvijek ima malo dokaza da se ponašanje ljudi kada su u pitanju putovanja, mijenja zbog klimatskih promjena“, kaže Dvorak. Iako se upozorenja o posljedicama po turističku privredu gomilaju već godinama, samo je nekoliko studija u kojima se vide konkretne posljedice. „Mnogi Evropljani su jednostavno robovi navika“, kaže Dvorak. „Svako ko je 20 godina išao u Italiju na odmor, to će da radi i dalje.“
Izolovani slučajevi
Događaji poput nesreće na glečeru u Dolomitima, u kojoj je početkom jula život izgubilo jedanaest ljudi, samo na kratko utiču na smanjenje broja turista, kaže Dagmar Lund-Durlaher, profesorka održivog turizma na Univerzitetu Modul u Beču. „Tek ako na nekoj lokaciji počne stalno da dolazi do poplava ili lavina, tek to će uticati na tamošnji turizam.“
Do sada to, međutim, nije bio slučaj, jer je riječ o izolovanim slučajevima. „Znate da opasnost postoji, ali je ne povezujete ni sa jednim određenim regionom." Karibi su jedan od izuzetaka, što je pokazala jaka tropska oluja koja je u septembru 2019. opustošila Bahame i za posljedicu imala kolaps turizma u toj ostrvskoj državi.
Drugi je slučaj sa zimskim turizmom koji je posebno izložen klimatskim promjenama: sve više temperature smanjuju šansu da će na skijalištima biti dovoljno snijega. „Tu se s najvećom vjerovatnoćom može dokazati veza između klimatskih promjena i turizma, jer ako u nekom kraju nema snijega nekoliko godina za redom, nema više ni skijaša“, kaže Tomas Dvorak.
Taj problem je dobro poznat, posebno u Alpima, ali se on za sada još uvijek može prikriti zahvaljujući modernoj tehnologiji. „Skijanje je u većini slučajeva zagarantovano isključivo zahvaljujući vještačkom snijegu“, kaže Arnold Šuler, savjetnik za turizam u Južnom Tirolu. Zato u toj italijanskoj pokrajini još uvijek nije uočljiv trend povećanja ljetnjeg u odnosu na zimski turizam – broj noćenja po mjesecima gotovo je isti kao i 1995.
Ipak, kako naglašava Šuler, to sigurno neće ostati tako. I vještački snijeg nije uvijek spas i moguće ga je napraviti samo do određene temperature. Već postoje područja u kojima skijanje više nije moguće tokom čitave godine zbog otapanja glečera.
Veliki problemi za tradicionalne turističke regione
Topljenje snijega, nestajanje plaža, uragani i poplave samo su neke od pojava koje će sa sobom donijeti klimatske promjene i koje će uticati na turizam. Stručnjaci već godinama upozoravaju da bi nedostatak vode i ekstremne vrućine mnoge regione mogle da učine neprivlačnim za odmor.
Još 2008. je Svjetska turistička organizacija upozorila na ranjivost te privredne grane zbog klimatskih promjena. Šumski požari, nove zarazne bolesti, gubitak bioraznolikosti, pošasti meduza zbog porasta temperature mora – sve to bi moglo da donese velike probleme za tradicionalni turizam. S druge strane, vjerovatno je da će u budućnosti sve više turista privlačiti sjeverniji regioni.
„Možda ima ljudi koji ljeti ne idu na Sredozemlje zbog vrućine, ali to još uvijek nije masovna pojava“, kaže Dagmar Lund-Durlaher. Ipak, turistički radnici na tradicionalnim destinacijama ne bi trebalo previše da čekaju sa prilagođavanjem na nove uslove. „Prije ili kasnije to moraju da urade, u suprotnom u jednom trenutku više neće biti turista.“
U međuvremenu, porast nivoa mora na Majorki već sada je veliki izazov. Na uskom pojasu pijeska u Es Trencu ovog ljeta ima mjesta samo za tri kolibe na plaži, umjesto za dosadašnjih šest. A i suncobrana i ležaljki koje je moguće postaviti već godinama je sve manje.
Bonus video:
