Gomile papira na radnom stolu, uokvirene naslovnice magazina na zidovima, jedna ogromna patika Šekila O Nila izložena zajedno sa ragbi kacigama, bokserskim pojasevima i drugom sportskom memorabilijom. Tako agencija Asošijetid pres opisuje kancelariju Donalda Trampa u Tramp tornju.
I prije nego što je ušao u politiku, Tramp je imao je sklonost prema kolekcionarstvu. Ta životna navika - kombinovana sa sklonošću da zanemaruje pravila čuvanja dokumenata u vladi, neopreznim baratanjem povjerljivim informacija i haotičnom tranzicijom koja je rezultirala njegovim odbijanjem da prihvati poraz 2020 - kulminirale su saveznom istragom koja predstavlja nebične pravne i političke izazove.
AP ističe da je pretres Trampovog kluba Mar-a-Lago ranije ovog mjeseca u potrazi za dokumentima iz Bijele kuće zapravo akcija bez presedana protiv jednog bivšeg predsjednika za kojeg se smatra da će se ponovo kandidovati. Američki zvaničnici još nijesu objelodanili šta je zapravo sadržano u zaplijenjenim kutijama, ali je FBI naveo da je uzeto 11 paketa povjerljivih dokumenata, uključujući i neke za oznakom “osjetljive informacije u odjeljcima”, što je specijalna kategorija sa ciljem da se zaštite tajne koje mogu izazvati “naročito tešku” štetu interesima SAD ukoliko bi bile objavljene u javnosti.
Ostaje nejasno zašto je Tramp odbijao da preda zaplijenjena dokumenta uprkos višestrukim zahtjevima, navodi američka agencja. Međutim, Trampovo omalovažavanje Zakona o predsjedničkoj evidenciji, koji propisuje kako materijali treba da se čuvaju, pokazalo se i tokom vremena koje je proveo na funkciji.
On je često cijepao zvanična dokumenta koja su kasnije morala biti lijepljena. Zvanična dokumenta koja je trebalo da budu predata u Nacionalnu arhivu miješala su se sa ličnim stvarima u Bijeloj kući. Povjerljive informacije su objavljivane na Tviteru, prosljeđivane novinarima i rivalima - čak su nađene i u kupatilskom kompleksu Bijele kuće.
Odluka da zadrži povjerljiva dokumenta u Mar-a-Lagu zapravo je dio duge Trampove prakse nepoštovanja državnih bezbjednosnih tajni i sklonosti prema kolekcionarstvu, a bivši saradnici smatraju da iza toga nijesu “zle namjere”
Džon Bolton, koji je služio kao treći Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost kazao je da je prije imenovanja čuo za “zabrinutost zbog načina na koji se on ophodi prema informacijama”. “A kako je vrijeme prolazio, uvjerio sam se i zašto”, kazao je Bolton za AP.
Istraga o načinu na koji je Tramp postupao sa dokumentima događa se u trenutku kada se suočava sa višestrukim pravnim izazovima na više frontova. Istraga iz Džordžije o uplitanju u izbore približila se bivšem predsjednika, a bivši gradonačelnik Njujorka Rudi Đulijani je ranije ovog mjeseca obaviješten da je meta krivične istrage.
Međutim, nijedna pravna prijetnja nije aktivirala Trampa i njegove najlojalnije pristalice kao pretres u Mar-a-Lagu. Bivši predsjednik i njegovi saveznici su taj potez nazvali političkim progonom, ističući da je sudija koji je potpisao nalog za pretres dobio novac od demokrata. Međutim, taj sudija takođe podržava republikance, ističe AP. Zvaničnici Bijele kuće su u više navrata kazali da oni nijesu bili unaprijed upoznati sa planovima za pretres imanja.
Odluka da zadrži povjerljiva dokumenta u Mar-a-Lagu - imanje koje posjećuju članovi, njihovi gosti i svako ko prisustvuje svadbama, političkim donatorskim događajima, dobrotvornim večerama i drugim događajima koji se tamo održavaju - zapravo je dio duge prakse nepoštovanja nacionalnih bezbjednosnih tajni. Bivši saradnici opisuju “nonšalantni” stav prema povjerljivim informacijama koji se odigravao pred očima javnosti.
U jednom navratu u Mar-a-Lagu je organizovana večera sa tadašnjim premijerom Japana Šinzom Abeom, gdje su ostali gosti gledali i fotografisali dvojicu lidera dok su pregledali detalje sjevernokorejskog raketnog testa.
Drugim prilikom Tramp je ruskim zvaničnicima otkrio visoko povjerljive informacije navodno iz izraelskih izvora o ekstremistima Islamske države. Jednom je takođe tvitovao satelitsku sliku visoke rezolucije očigledne eksplozije u iranskom svemirskom centru, za koju su obavještajni zvaničnici upozorili da je veoma osjetljiva. Tramp je insistirao da ima “apsolutno pravo” da to podijeli.
Bivša sekretarka za medije Stefani Grišam kazala je da je Tramp “nepažljiv” sa osjetljivim i povjerljivim informacijama i da “izgleda kao da ga ne zanima zašto je to loše”.
Grišamova se u razgovoru za AP prisjetila jednog incidenta sa Konanom, američkim vojnim psom koji je smatran herojem zbog uloge u napadu u kojem je ubijen lider Islmske države Abu Bakr al Bagdadi. Ona je ispričala da je prije dolaska psa u Bijelu kuću, zaposlenima rečeno da ne smiju fotografisati jer bi slike mogle dovesti u opasnost osobe koje se staraju o psu. Međutim, kada je pas stigao, Tramp je odlučio da želi da ga pokaže medijima.
”Zato što je on želio publicitet, razotkrio je Konana”, kazala je ona. “To je samo jedan primjer da njega ne zanima to što dovodi živote u opasnost... kao da ima novu sjajnu igračku koju želi da pokaže prijateljima kako bi ih impresionirao”.
Bolton je kazao da je tokom rada za Trampa u više navrata sa kolegama pokušao da objasni rizike razotkrivanja izvora i metoda.
”Mislim da ništa nije vrijedilo. On jednostavno nije želio da zna koliko je to osjetljivo, koliko je opasno za neke od naših ljudi i kolikom riziku ih to izlaže”, kazao je Bolton za AP. “Ono što privatnom građaninu može izgledati kao obična slika, za strane obavještajne službe može biti rudnik zlata”.
Trampovo odbijanje da prihvati izborni poraz doprinijelo je haosu koji je izbio tokom njegovih posljednjih dana na dužnosti. Uprava za opšte službe sporo je priznala pobjedu predsjednika Džoa Bajdena, odlažući proces tranzicije i ostavljajući malo vremena za pakovanje.
Dok su ostali zaposleni u Bijeloj kući pa čak i prva dama počeli da organizuju odlazak, Tramp je odbijao. Istovremeno, zaposleni su odlazili po ustanovljenom redosljedu, dok je moral među drugima padao nakon dešavanja 6. januara.
Bolton kaže da ne vjeruje da je Tramp uzeo dokumenta iz “zle namjere” i da smatra da ih je Tramp prosto smatrao suvenirima poput mnogih koje je sakupljao tokom života. “Mislim da je prosto smatrao da su neke stvari kul i da ih je želio”, kazao je Bolton. “Jednog dana bi skupljao pomfrit, drugog dokumenta. Prosto je skupljao stvari”.
”Vašington post” je prvi objavio u februaru da je Nacionalna arhiva iz Mar-a-Laga preuzela 15 kutija dokumenata i drugih predmeta koje je trebalo da budu predate toj agenciji kada je Tramp napustio Bijelu kuću. Na osnovu prvog pregleda tog materijala utvrđeno je da je Tramp u Mar-a-Lago odnio predsjedničke evidencije i nekoliko drugih dokumenata koji su označeni kao povjerljivi.
Istraga o rukovanju povjerljivim materijalom intenzivirana je u proljeće pošto su tužioci i federalni agenti razgovarali sa nekoliko ljudi koji su radili u Trampovoj Bijeloj kući o tome kako se postupalo sa evidencijom, tokom haotičnog kraja Trampovog predsjedništva, kazao je za AP upućeni izvor. Otprilike u isto vrijeme, tužioci su takođe izdali sudski nalog za evidenciju koju je Tramp čuvao u Mar-a-Lagu i dobili sudsku dozvolu za pregled snimaka sa video-nadzora iz Mar-a-Laga koji pokazuje oblast u kojoj se čuvaju spisi, kazao je izvor.
Visoki zvaničnik Ministarstva pravde otputovao je u Mar-a-Lago početkom juna i pregledao dio materijala koji se nalazio u kutijama. Nakon tog sastanka, tužioci su ispitali još jednog svjedoka koji im je rekao da vjerovatno postoji još povjerljivih dokumenata koji se nalaze u Mar-a-Lagu.
Ministarstvo pravde je kasnije zatražilo nalog za pretres i uzelo dodatne tranše povjerljivih dokumenata.
Bonus video:
