Dok se predsjednici Vladimir Putin i Si Đinping sastaju u Uzbekistanu tokom prvog samita Šangajske organizacije za saradnju (SCO) od izbijanja pandemije, ruske i kineske kompanije pretražuju svijet kako bi zaobišle američku zabranu na uvoz ključnih mikročipova, a Sjedinjene Države brinu zbog kineskog čelika u svojim bombarderima F-35.
Ukrajinski rat, rast tenzija oko Tajvana i generalno pogoršanje odnosa između Moskve, Pekinga i Zapada preokrenuli su globalizaciju od početka pandemije kovida-19 početkom 2020. To donosi sve veće izazove za lance snabdijevanja, koji su donedavno nijesu dovođeni u pitanje.
Posljedice su široko rasprostranjene i dalje se razvijaju. Evropa žuri da smanji zavisnost od ruskog gasa, Ukrajina i zapadni saveznici zajedničkim naporima pokušavaju da uskrate Rusiji čipove koji se proizvode na zapadu i u Tajvanu, a koji su joj neophodni za rakete dugog dometa, dok kineske i američke firme jednako pokušavaju da nađu način da opstanu i napreduju a da pritom ne koriste proizvode jedni drugih
To je dinamika koja daje višestruke neželjene posljedice. Susret u Uzbekistanu ove nedjelje - ujedno i prva posjeta inostranstvu kineskog lidera od početka pandemije - dizajniran je da ukaže na dublje jedinstvo i saradnju između Moskve i Pekinga, čije su trupe ovog mjeseca zajedno učestvovale u vojnim vježbama "Vostok" na istoku Rusije.
Prošle nedjelje, indijski premijer Narendra Modi najavio je da će se pridružiti skupu, čiji su učesnici među najnametljivijim članovima rastuće grupe sila koje se pozicioniraju kao nesvrstana sredina između osovine Rusija-Kina i Zapada.
Da nije došlo do promjene toka rata, samit SCO bio bi diplomatska pobjeda za Putina. Modijevo prisustvo naročito služi kao podsjetnik ograničenog uspjeha zapadnih napora da odsijeku Rusiju od ostatka svijeta. Indijske kompanije nastavljaju da kupuju i investiraju u rusku energiju tokom rata, a Kremlj nije loše postupio što se postavio kao posrednik između Nju Delhija i Pekinga nakon sukoba na himalajskoj granici 2020.
Međutim, umjesto toga, samit se održava u atmosferi značajnih ruskih gubitaka nakon ukrajinske ofanzive kod Harkova, i novih neizvjesnosti u dvorištu Kremlja poslije najgorih sukoba između Jermenije i Azerbejdžana od rata oko Nagorno Karabaha 2020.
Sastanak Putin-Si
Sastanak Putina i Sija je pomno praćen zbog mogućih naznaka da dvije zemlje žele da dodatno prodube odnos koji je u proteklih dvije godine postao značajno bliskiji. Peking je u početku, odmah nakon invazije, bio relativno uzdržan prema Kremlju što je podstaklo spekulacije da Putin nije adekvatno obavijestio kineskog lidera o razmjerima napada.
Od tada, međutim, stiče se utisak da su dvojica predsjednika postali bliskiji, obojica željni da budu nezavisni od zapada i naročito Sjedinjenih Država, kako u ekonomskom tako i u vojnom smislu. Analiza britanskog Kraljevskog instituta prošlog mjeseca je pokazala da rusko oružje i dalje u velikoj mjeri zavisi od mikročipova zapadne i tajvanske proizvodnje, uz globalne napore Sjedinjenih Država i Ukrajine da smanje snabdijevanje dok je Rusija zaustavila izvoz svoje energije i blokirala ukrajinsko žito.
Rezultat tih postupaka je kompleksan. Kina je kupila 17 odsto više ruske sirove nafte u periodu između aprila i jula nego godinu ranije, 50 odsto više prirodnog gasa i šest odsto više uglja, plaćajući rubljama i juanom i dodatno smanjujući zavisnost od američkog dolara. Zapadne sankcije, koja su dodatno produbile odnos između dvije zemlje, mogu biti jedna od tema samita u Uzbekistanu, zajedno sa mogućom nabavkom odbrambene opreme.
Uprkos svom tehnološkom napretku proteklih godina, Kina ostaje u velikoj mjeri zavisna od mikročipova i drugih visokotehnoloških komponenti iz SAD i Tajvana, koji su ograničnili zalihe kineskim firmama. Očekuju se nova ograničenja. Ranije ovog mjeseca, američki proizvođač čipova Nvidia objavio je da su joj američke vlasti naložile da prestane da Kini izvozi dva glavna čipa za rad vještačke inteligenciji, navodeći kao razlog bojazni da bi njihovi proizvodi mogli biti upotrijebljeni u vojne svrhe.
Složeni svijet
Kao što pokazuju evropski napori da smanji zavisnost od ruskog gasa i otkriće Pentagona da svaki od 835 aktivnih bombardera F-35 sadrži zabranjene kineske legure čelika, dijeljenje lanaca snabdijevanja u duboko isprepletenoj globalnoj ekonomiji ima svoje izazove.
Američki zvaničnici navodno već traže izuzeće kako bi se omogućila upotreba aviona F-35, navodeći da materijal - dio magneta - ne bi trebalo da ugrozi bezbjednost letjelice. Međutim, šire gledano, Vašington već godinama radi na diverzifikaciji izvora tehnoloških komponenti i materijala.
Ove nedjelje, američki državni sekretar Entoni Blinken i sekretarka trgovine Đina Raimondo posjetili su Meksiko, obećavši da će pomoći toj zemlji da razvije sopstvenu industriju poloprovodnika i električnih automobila kako bi smanjila zavisnost od Kine i Tajvana. Poput Modija i predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana, i predsjednik Meksika Andres Manuel Lopez Obrador se opredijelio za "nesvrstani pravac" između Istoka i Zapada.
Isto je učinilo i nekoliko centralnoazijskih lidera koji takođe prisustvuju samitu CSO ove nedjelje - što je često nelagodan pravac u svijetu Rusije i Kine. Predsjednik Kazahstana Kasim Žomart Tokajev ide naročito neprijatnom stazom, usuđujući se da javno kritikuje Putina zbog Ukrajine i posegnuvši prema Evropskoj uniji iako je Rusija pokazala da je spremna da zatvori ključne cjevovode za izvoz preko teritorije te zemlje.
Putin i Si su pažljivo isplanirali boravak u Kazahstanu, gdje je kineski lider prvi put najavio Pekingovu incijativu "Pojas i pjut" 2013. To što nijedan od njih nije uspio u potpunoj dominaciji podsjetnik je poteškoća sa kojima se obojica suočavaju dok pokušavaju da učvrste svoju moć u kompleksnom međusobno isprepletenom svijetu.
Kao što je pokazao rat u Ukrajini, to je svijet u kojem su države sve više spremne da više rizikuju u želji da imaju veću moć i ostvare svoje interese. Ali, kao što bi to dvojica lidera mogla otkriti u centralnoj Aziji, moguće je da je to i svijet koji ne podnosi jednostavna rješenja i podjele.
Autor je kolumnista agencije Rojters
Prevod: N. Bogetić
Bonus video:
