Nijedna strana ne popušta u sukobu oko nafte između prestolonasljednika Saudijske Arabije i američkog predsjednika Džoa Bajdena, zbog kojeg se savez njihovih zemalja energija za bezbjednost našao pod ozbiljnim pritiskom. Potpuni raskid je, međutim, malo vjerovatan, smatraju eksperti.
Kao de fakto lider naftne grupe OPEK+, Saudijska Arabija je rizikovala da razbjesni SAD kada su proizvođači nafte odlučili da smanje proizvodnju čak i nakon što je Bajdenova administracija pokušala da odgodi odluku OPEK-a za mjesec dana zbog američkih izbora na sredini mandata.
MbS je veoma ponosan čovjek i neće dozvoliti da zemlja bude prepuštena na milost i nemilost američkih političara
Taj potez je doveo do porasta cijena nafte, a Bajden je u utorak poručio da će “biti posljedica” po veze SAD sa Rijadom, nakon što je nekoliko senatora pozvalo Bijelu kuću da zamrzne svu saradnju sa Saudijskom Arabijom, uključujući prodaju oružja, nakon odluke OPEK-a+.
”Kraljevina odbacuje bilo kakav diktat”, objavilo je u četvrtak na Tviteru saudijsko ministarstvo spoljnih poslova, dodavši da Rijad radi na “zaštiti globalne ekonomije od nestabilnosti tržišta nafte”.
U očiglednom odgovoru, portparol Bijele kuće Džon Kirbi bio je neobično direktan povodom sukoba.
”Saudijsko ministarstvo spoljnih poslova može da pokuša da spinuje ili skreće pažnju, ali činjenice su jednostavne”, rekao je i dodao da su druge članice naftnog kartela privatno rekle Vašingtonu da se “osjećaju prinuđenim” da podrže planove Saudijaca.
Kirbi je rekao da je američka analiza pokazala da je smanjenje moglo da sačeka do sljedećeg sastanka OPEK-a, nakon novembarskih izbora u SAD koji će odrediti da li će Bajdenova Demokratska stranka zadržati kontrolu nad Kongresom.
SAD su optužule Saudijsku Arabiju da se ulaguje Moskvi, koja se protivi zapadnjačkom ograničenju cijene ruske nafte kao odgovorom na njenu invaziju na Ukrajinu.
Uprkos oštrim porukama, obje strane se suočavaju sa ograničenjima u tome kako da vrše pritisak jedna na drugu u praksi, prema riječima analitičara i eksperata iz Zaliva, piše Rojters. Vašington neće htjeti da učini ništa da rizikuje bezbjednost naftnog sektora kraljevine, jer bi bilo kakva pričinjena šteta dovela do još većeg rasta cijena i mogućeg približavanja Rijada Kini i Rusiji.
Rijad je, sa druge strane, svjestan da ne može lako da diverzifikuje zalihe oružja za svoju vojsku, koju Sjedinjene Države u velikoj mjeri opremaju i obučavaju otkako su dvije zemlje uspostavile uzajamno koristan odnos 1945. godine.
Ipak, raskol između SAD i Saudijske Arabije se širi dok saudijski prestolonasljednik Mohamed bin Salman, poznat kao MbS, ističe važnost svoje zemlje, i svoju sopstvenu, na svjetskoj sceni.
Odnosi su već bili narušeni zbog Bajdenovog stava o ubistvu saudijskog novinara Džamala Hašogija 2018. godine, rata u Jemenu i oklijevanja SAD, nakon što je princ Muhamed imenovan za premijera, da mu dodijeli imunitet u američkoj tužbi za ubistvo Hašogija.
”Prestolonasljednik vjeruje da ga je američka administracija uzela na zub i zato je odlučio da to ospori i dokaže snagu svoje pozicije u kraljevini i da mu nije stalo do stava SAD”, rekao je Rojtersu jedan izvor iz Zaliva, koji je želio da ostane anoniman zbog osjetljivosti teme.
Užasna greška
”Oni vjeruju da Amerikanci ne mogu da odu daleko u kažnjavanju Saudijske Arabije, tako da je ovo bitka volje i suverenog odlučivanja”, rekao je izvor i dodao da Saudijci računaju da bi mogli da izdrže “ograničene” osvetničke opcije SAD.
MbS je stekao određeni uticaj na svjetskoj sceni nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, pri čemu su zapadni lideri, uključujući Bajdena, pošli u kraljevinu da traže više nafte kako bi se borili protiv visoke inflacije i rastućih troškova zaduživanja.
Svi su se vratili praznih ruku.
”MbS je veoma ponosan čovjek”, rekao je Ali Šihabi, saudijski komentator blizak kraljevskom dvoru. “SAD su definitivno partner sa kojim MbS želi da ostane blizak i da sarađuje, ali neće dozvoliti da zemlja bude prepuštena na milost i nemilost američkih političara”.
”On od prvog dana ulaže veliki napor da signalizira Vašingtonu da želi odlične veze. Ali američki političari nastavljaju da kritikuju Hašogija, za šta je priznao da je bila užasna greška prije četiri godine.
Princ Muhamed, de fakto vladar kraljevstva, svjestan je moći Rijada na tržištu nafte i pozicije kao protivteže Iranu, i možda će čvrsto odolijevati kritikama SAD.
Međutim, Ahilova peta Rijada je bezbjednost, ističe se u Rojtersovoj analizi. Vlasti kažu da je kraljevina suočena sa prijetnjom od Irana i njegovih zastupnika, posebno nakon napada 2019. koji su privremeno pogodili proizvodnju nafte u Saudijskoj Arabiji i uzdrmali energetska tržišta. Rijad je okrivio Teheran, koji je negirao odgovornost.
Nekoliko saudijskih zvaničnika javno je naglasilo da odluka OPEK-a+ nema nikakve veze sa politikom, već je bila tehničke prirode sa ciljem očuvanja stabilnosti tržišta nafte usred globalnog pooštravanja monetarne i fiskalne politike.
Saudijski ministar spoljnih poslova, princ Faisal bin Farhan, istakao je zajednički interes Saudijske Arabije i SAD za održavanje bezbjednosne i vojne saradnje kako bi se doprinijelo regionalnoj stabilnosti i obezbijedila korist za američku odbrambenu industriju.
Prodaja oružja
Portparol američkog Stejt departmenta Ned Prajs, upitan na konferenciji za novinare u srijedu o ponovnom usklađivanju odnosa sa Rijadom, rekao je da, “svakako, nećemo gubiti iz vida prijetnju koju Iran predstavlja ne samo za region, već na neki način i šire”.
Najviše što SAD mogu praktično da urade jeste da zaustave prodaju oružja Saudijskoj Arabiji, rekla je Elizabet Kendal, ekspertkinja za Bliski istok na Girton koledžu u Kembridžu.
”Izazov sa tim je da je u strateškim i ekonomskim interesima Amerike da nastavi da snabdijeva Saudijsku Arabiju kako bi mogla da zaštiti svoju naftnu infrastrukturu... i da izbjegne da (Rijad) stvori još bliže veze sa Rusijom i Kinom”.
Rijad vrši pritisak na Vašington da mu isporuči još raketnih baterija “patriot” i odustane od politike prodaje samo odbrambenog naoružanja, što je ograničenje koje je Bajdenova administracija postavila zbog rata u Jemenu.
Džeremi Bini, ekspert za Bliski istok, smatra da Saudijci najviše zavise od vazdušne moći Sjedinjenih Država, i u smislu odbrambenih i ofanzivnih kapaciteta.
Rijad vrši pritisak na Vašington da mu isporuči još raketnih baterija “patriot” i odustane od politike prodaje samo odbrambenog naoružanja, što je ograničenje koje je Bajdenova administracija postavila zbog rata u Jemenu
Čak i kada bi Saudijci bili spremni da otpišu ogromna ulaganja u američku vojnu opremu, drugim zemljama ne bi bilo lako da obezbijede uporedive kapacitete, posebno zbog problema ruske vojne industrije da dobije ključnu tehnologiju usljed sankcija, ističe Rojters.
Kao rezultat Hašogijevog ubistva od strane saudijskih agenata i obračuna sa neistomišljenicima kod kuće, MbS-a, nekada hvaljenog kao reformatora, na Zapadu su počeli da gledaju kao impulsivnog i nepouzdanog lidera.
MbS, koji se suočava sa američkom tužbom zbog ubistva Hašogija, negirao je umiješanost.
”Situacija je veoma teška. Ima predizbornog pozerstva (Bajdenovog), ali ima i gorčine (na obje strane)”, rekao je drugi izvor iz Zaliva, koji je takođe odbio da bude imenovan. “Ali to se može ispeglati, može se eventualno dovesti u red”.
Bonus video:
