Jens Stoltenberg govorio je na Berlinskom forumu za spoljnu politiku Kerber fondacije: Ovo su dramatična vremena za Evropu. Za NATO. Za Njemačku. Rat u Ukrajini eskalira, uz ruske vazdušne napade na ukrajinske gradove i sve više nuklearnih prijetnji iz Moskve.
Ali, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je siguran: „Putin neće uspjeti“ da slomi volju ukrajinskog naroda za borbu. Uz zapadnu vojnu pomoć, kaže, presretnute su mnoge ruske rakete i dronovi. Stoltenberg posebno hvali sisteme protivvazdušne odbrane koje je isporučila Njemačka.
Zahvaljujući podršci iz inostranstva, ruski marš na Kijev je zaustavljen, Rusija nije ostvarila očekivanu vazdušnu nadmoć nad Ukrajinom, a Ukrajina je mogla da ponovo osvoji teritorije na istoku i jugu, ocjenjuje šef NATO i ujedno upozorava saveznike da treba da istraju: države-članice trebalo bi da „pruže podršku koliko je potrebno i koliko dugo je potrebno“.
Njemački vojni doprinos često je kritikovan kao nedovoljan. Ukrajinska vlada prije svega, želi njemačke borbene tenkove Leopard 2, što je njemačka vlada do sada odbijala da isporuči.
Stoltenberg je izbjegao pitanje da li bi Njemačka sada trebalo da isporuči Leopard 2, ali je, obraćajući se alijansi u cjelini, naglasio: „Svi sada moramo da uradimo više“. I ne samo da snabdijevamo više, već i da „podstaknemo proizvodnju da bismo popunili naše zalihe“. Ne treba, kaže, zanemariti sopstvenu sposobnost odbrane.
„Nuklearni rat se ne može dobiti“
Ruski predsjednik Putin je više puta prijetio upotrebom nuklearnog oružja. Ukrajinske teritorije nedavno pripojene nakon lažnog referenduma sada su pod ruskom nuklearnom zaštitom. Neki posmatrači vjeruju da bi Putin, vojno sateran u ćošak, mogao u Ukrajini da upotrijebi taktičko nuklearno oružje.
Po tom pitanju generalni sekretar NATO pokušava da malo smiri strasti. Kaže da alijansa pažljivo prati sva vojna kretanja i moguće pripreme. „Rizik od upotrebe nuklearnog oružja protiv Ukrajine je mali“. Ali, NATO je „spreman za sve moguće situacije“.
Ipak, iz predostrožnosti, on upozorava Ruse na „ozbiljne posljedice“ ako upotrijebe nuklearno oružje. I dodaje: „Nuklearni rat se ne može dobiti“.
Za Stoltenberga je posebno važna poruka Putinu, Ukrajini i NATO-saveznicima: „Nećemo dozvoliti Rusiji da nas zastrašuje ili ucjenjuje“. Putin prijetnjama samo želi da zaustavi podršku Ukrajini. „Ako to uradimo, predsjednik Putin će pobijediti u Ukrajini. A ako pobijedi, to bi poslalo veoma opasnu poruku svim autoritarnim liderima da će, ako koriste grubu silu i krše međunarodno pravo, postići svoje ciljeve.“
Stoltenberg pritom pravi razliku između moguće ruske upotrebe nuklearnog oružja u Ukrajini i napada – nuklearnog ili konvencionalnog – na neku članicu NATO. Ako je napadnuta zemlja NATO, u Moskvi ne bi trebalo da bude nikakvog nesporazuma: „Naravno, to bi pokrenulo član 5, klauzulu o kolektivnoj odbrani“. Zbog toga su i trupe na istoku NATO pojačane i stavljene u stanje pripravnosti, kaže Stoltenberg. „Ne radimo ovo da izazovemo sukob, već da spriječimo sukob.“
Da je Ukrajina u NATO, sada bi važila i obaveza pružanja pomoći. Neki vjeruju da bi to spriječilo ruski napad, a drugi, posebno u zapadnoj Evropi, srećni su što NATO nije automatski uvučen u sukob.
Ukrajinski predsjednik Zelenski sada poziva na ubrzani proces prijema. Stoltenberg. Međutim, ostaje neodređen: „Vrata NATO ostaju otvorena. I Ukrajina će jednog dana biti članica“. Rusija tu nema šta da kaže. To je pitanje za sve članice NATO i za samu Ukrajinu, ali to trenutno nije tema. Fokus sada mora biti na tome da „Ukrajina dobije rat“.
Pouke za ophođenje sa Kinom
Stoltenberg takođe izvlači pouke iz ukrajinskog rata za suočavanje sa sve agresivnijom Kinom. Osvrćući se na moguću kinesku invaziju na Tajvan, generalni sekretar NATO kaže: „Nikada nije prihvatljivo da jedna zemlja pokuša da uzurpira teritoriju druge zemlje“. Kina bi trebalo da „barem osudi” rat protiv Ukrajine.
Da li Putin mora da nestane da bi došlo do rješenja za ovaj rat? Stoltenberg je izbjegao odgovor na to pitanje. NATO će odgovoriti na ruske akcije, bez obzira ko je tamo na vlasti. Ali, dao je indirektan odgovor, vjerovatno usmjeren prvenstveno na one koji vjeruju da Ukrajina treba da napravi kompromis da bi imala mir: „Putin je započeo rat“.
I ne smije se zaboraviti: „Ako Rusija predsjednika Putina prestane da se bori, biće mira. Ako Ukrajina prestane da se bori, prestaće da postoji kao nezavisna država.“
Bonus video:
