Predsjednik Libana Mišel Aun danas je napustio predsjedničku palatu u Bejrutu, samo dan prije isteka šestogodišnjeg mandata.
Njegov nasljednik nije izabran, pa se može očekivati pogoršanje ekonomske krize, koja se ocjenjuje kao najveća u savremenoj istoriji Libana.
Ta zemlja ima prelaznu vladu pošto poslije parlamentarnih izbora 15. maja mandatar Nadžib Mikati nije uspio da obrazuje novu.
Aun i njegove pristalice su upozorile da prelazna vlada nema puno ovlašćenje da vodi zemlju i da predstoji "ustavni haos".
U govoru ispred palate Aun je rekao hiljadama pristalica da je prihvatio ostavku Mikatijeve vlade a taj potez će, kako se očekuje, još više umanjiti legitimitet prelazne administracije i pogoršati postojeću političku napetost u zemlji.
Auna (87) maronitskog hrišćanina i bivšeg vojnog komandanta neki smatraju braniocem hrišćanske zajednice u zemlji koji je ozbiljno pokušao da se suprotstavi korupciji.
Protivnici ga kritikuju za ulogu u građanskom ratu od 1975. do 1990. godine i savezništva sa proranskim Hezbolahom, najmoćnijom vojnom i političkom snagom u zemlji.
On je takođe kritikovan jer je nastojao da ga zamijeni zet, te zbog ekonomske krize ukorijenjene u decenijama korupcije i lošeg upravljanja.
Aun je bio 13. predsjednik Libana od 1943. godine kada je ta zemlja postala nezavisna od Francuske.
Bio je svjedok pogoršanju istorijskih veza Bejruta sa naftom bogatim zemljama Zaliva zbog jačanja Hezbolaha i jedne od najvećih nenuklearnih eksplozija na svijetu u avgustu 2020. u bejrutskoj luci, u kojoj je poginulo više od 200 ljudi.
Aun je kritikujući svoje političke protivnike rekao da su ga spriječili da izvede pred lice pravde guvernera centralne banke Riada Salameha, koji je pod istragom u nekoliko evropskih zemalja, uključujući Švajcarsku, Francusku, Luksemburg i Lihtenštajn, za navodno pranje novca i pronevjeru.
On je rekao da "ostavlja pokradenu zemlju" i dodao da su svi Libanci oštećeni jer gube svoju životnu ušteđevinu u lokalnim bankama i dodao da su neki političari spriječili istragu eksplozije u luci.
Aunovo najveće dostignuće je nedavno potpisivanje sporazuma o pomorskoj granici s Izraelom, u kojem su posredovale SAD.
Sporazum će, kako se očekuje, omogućiti eksploataciju prirodnog gasa u Sredozemlju i pomoći Libanu da prevaziđe ekonomsku krizu koju je Svjetska banka opisala kao jednu od najgorih od sredine 19. vijeka.
Parlament Libana je od kraja septembra održao četiri sjednice u nastojanju da izabere predsjednika, ali nijedan kandidat nije osvojio potrebnih dvije trećine glasova.
Kao i na prethodnim izborima parlamentarni blokovi će morati da se dogovore konsenzusom o kandidatu za tu funkciju jer nemaju većinu poslaničkih mandata.
Aun je izabran za predsjednika 2016. godine poslije dvogodišnjeg "vakuuma".
Uprkos podršci Hezbolaha, izabran je tek kada je dobio podršku bloka svojih glavnih rivala hrišćanske partije Libanske snage i bloka bivšeg premijera Saada Haririja.
Na osnovu sporazuma o podjeli funkcija u Libanu predsjednik mora biti maronitski hrišćanin, predsjednik parlamenta šiit, a premijer suni musliman.
Ministarska mjesta su jednako podijeljena između hrišćana i muslimana.
Hrišćani, suniti i šiiti čine po trećinu od ukupno pet miliona stanovnika Libana.
Bonus video:
