Ministar spoljnih poslova Rusije, Sergej Lavrov poručio je danas da se nada da će predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džozef Bajden imati mudrosti da se nosi sa globalnom konfrontacijom sličnom Kubanskoj raketnoj krizi 1962. godine, prenosi agencija Rojters.
Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je najveću konfrontaciju između Moskve i Zapada od kubanske krize kada su se Sovjetski Savez (SSSR) i SAD približile nuklearnom ratu, navodi Rojters.
Tadašnji američki predsjednik Džon Kenedi je otkrio da je sovjetski lider Nikita Hruščov rasporedio nuklearne projektile na Kubi nakon neuspjele invazije u Zalivu svinja.
Invazija u Zalivu svinja desila se 1961. i bila je pokušaj kubanskih izgnanika koje su podržavale SAD da zbace komunističku vlast na Kubi.
Kubanskoj raketnoj krizi je prethodilo i američko raspoređivanje raketa srednjeg dometa u Italiji i Turskoj koje se dogodilo 1959.
U intervjuu za dokumentarni film ruske državne televizije o raketnoj krizi, Lavrov je rekao je da postoje sličnosti sa 1962, uglavnom zato što Rusiji sada prijeti zapadno oružje u Ukrajini.
"Nadam se da će u današnjoj situaciji predsjednik Džo Bajden imati više mogućnosti da razumije ko i kako naređuje", rekao je Lavrov.
"Ova situacija je veoma uznemirujuća. Razlika je u tome što su daleke 1962. Hruščov i Kenedi našli snage da pokažu odgovornost i mudrost, a sada ne vidimo takvu spremnost Vašingtona i njegovih satelita", rekao je Lavrov.
Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće odbio je da komentariše Lavrovljeve izjave, ali je ukazao na prethodne komentare o održavanju otvorenih linija komunikacije sa Moskvom, navodi Rojters
Najviši američki i ruski generali razgovarali su telefonom u ponedjeljak, prvi put od maja, dan nakon što su američki i ruski ministri odbrane razgovarali drugi put u tri dana nakon što nisu razgovarali od maja.
Kriza je u dva navrata bila veoma blizu eskalacije u rat tokom subote, 27. oktobra 1962. Prvi incident je bilo obaranje američkog špijunskog aviona Lokid U-2, prilikom koga je i pilot major Ralf Anderson stradao. Nakon toga su vojni zvaničnici vršili veliki pritisak na Kenedija da naredi bombardovanje Kube. Među glavnima su bili vrhovni komandant vazduhoplovstva Kertis Lemej, i načelnik generalštaba Maksvel Tejlor. Kenedi je tada izdržao pritiske, i nije naredio bombardovanje.
Drugi incident se desio kada su američki brodovi pokušali da natjeraju jednu sovjetsku podmornicu da izroni, tako što su bacali podvodne bombe. Ta podmornica je nosila nuklearni torpedo, i u njoj su bila tri člana posade. Dvojica su htjela da ispale taj torpedo na američki brod, ali je treći, Vasilij Arhipov, glasao protiv lansiranja, čime je vjerovatno spriječio američki kontraudar, i predstojeću eskalaciju. Naknadno je taj datum u SAD nazvan "Crnom subotom", jer je tog dana Hladni rat bio najbliži nuklearnom ratu i uništenju.
Kasnije 27. oktobra, Kenedi je tajno pristao da ukloni sve projektile u Turskoj u zamjenu da Hruščov ukloni sve rakete sa Kube.
Kriza je postala simbol opasnosti rivalstva supersila u Hladnom ratu.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin navodi da je Zapad odbacio rusku zabrinutost za bezbjednost postsovjetske Evrope, a posebno proširenje vojnog saveza NATO na istok navodi kao jedan od uzroka aktuelnog sukoba.
SAD i njihovi evropski saveznici kažu da je zabrinutost Rusije prenaglašena i da ne može opravdati invaziju na bivšeg sovjetskog susjeda Ukrajinu čije je granice Moskva priznala nakon raspada SSSR 1991. godine.
Ukrajina kaže da će se boriti sve dok ne protjera svakog Rusa sa svoje teritorije, pretvarajući rusku diplomatiju velike sile kao lažnu predstavu koja se koristi za odvraćanje pažnje od otimanja zemlje u imperijalnom stilu za koju Kijev kaže da je osuđena na propast, navodi Rojters.
Upitan šta Rusija sada treba da uradi u trenutnoj krizi, Lavrov je rekao: "Spremnost Rusije, uključujući predsjednika Vladimira Putina, za pregovore ostaje nepromijenjena."
Bonus video:
