Izraelci danas glasaju peti put za manje od četiri godine, pa se čini da su opšti izbori postali nacionalni sport u Izraelu.
U pokušaju da odgovore na pitanje šta će se dogoditi u danima i nedjeljama poslije glasanja, komentatori najčešće navode četiri moguća scenarija.
Prvi je da blok desničarskih i vjerskih partija, predvođenih bivšim premijerom Benjaminom Netanjahuom osvoji 61 poslanički mandat.
Postoji nekoliko faktora koji bi mogli da omoguće Netanjahuu i bloku desničarskih, vjerskih partija koje su se obavezale da će ga podržati, da imaju 61 poslanika.
Ankete rađene u posljednjim danima kampanje, nisu uvijek tačne i ne uzimaju u obzir one koji su bili neodlučni, a koji bi mogli da daju podršku bivšem dugogodišnjem lideru ili nekoj od stranaka koje ga podržavaju.
Sudeći po tim istraživanjima javnog mnjenja, Netanjahuovom bloku će nedostajati jedan poslanički mandat za većinu u Knesetu (Izraelski parlament).
Jedna od mogućnosti koja bi mogla da otvori put Netanjahuovoj pobjedi je neuspješni pokušaj nekih manjih partija da mobilišu svoje glasače.
Ako jedna od tih partija, uključujuči arapske, Laburističku stranku lijevog centra i ljevičarski Merec, ne pređe izborni prag od 3,25 odsto od ukupnog broja glasova njihovi glasački listići bi se mogli preraspodijeliti u Netanjahuovu korist.
To znači da, ako Netanjahu, zajedno sa Vjerskim cionizmom, Šasom i Ujedinjenom Torom judaizmom, dostigne 61 poslaničko mjesto oni onda mogu da obrazuju koaliciju, istina s nekim od najekstreminijih političara u istoriji Izraela.
Članovi tih stranaka se protive da djeca uče matematiku i engleski jezik u školama, a među njima su i ultradesničarski jevrejski naseljenici koji se suprotstavljaju Palestincima na Zapadnoj obali i izraelskoj arapskoj manjini, navodi Njujork tajms.
Poznavaoci bliskoistočnih prilika su upozorili međutim da bi Netanjahu mogao da izgubi podršku onih koji su ga podržavali tokom četiri prethodna izborna procesa ako ponovo ne uspije da obrazuje vladu.
Analitičari vjeruju da je sve više članova Netanjahuovog konzervativnog Likuda koji će zahtjevati promjenu rukovodstva ako partija ne uspije ovog puta.
Uz te zahtjeve primjetno je i nezadovoljstvo vjerskih partija koje nisu bile u vladi više od godinu dana pa su izgubile novčane fondove za svoje zajednice.
Ako ih Netanjahu koga su podržavali više od decenije ne dovede ponovo na vlast onda će te partije podržati drugog kandidata, a ranije se događalo da one budu u koalicijama koje predvodi Laburistička stranka.
Raspad Netanjahuovog bloka je prema nekim analitičarima ono na šta računaju premijer prelazne vlade Jair Lapid i ministar odbrane Beni Ganc.
Oni su, kako se čini, voljni da pregovaraju sa drugim partnerima i da prihvate nezadovoljne ako imaju šansu. Ganc se stalno predstavlja kao održiva opcija za budućeg premijera.
Ne isključuje se međutim ni mogućnost da Lapid ili Ganc pristanu da uđu u koaliciju sa Netanjahuom imajući u vidu apatiju i gnijev Izraelaca zbog čestih izbora.
Umjesto još jednog zastoja Ganc ili Lapid bi mogli pristati da se pridruže Netanjahuu.
Taj scenario je takođe moguć ako Netanjahu odluči da ne pozove u koaliciju Vjerski cionizam, partiju s ekstremnim, fanatičnim članovima i ideologijom, ili ako Lapid ili Ganc budu smatrali da je važno spriječiti da takvi političari sjede u izraelskoj vladi.
Oba lidera su nedvosmisleno rekla da nemaju namjeru da sarađuju ponovo sa Netanjahuom (Lapid je bio ministar finansija u Natanjahuovoj vladi od 2013. do 2014. godine, a Ganc ministar odbrane i zamjenik premijera u rotacionoj vladi 2020-2021), ali kad je u pitanju izraelska politika sve je moguće.
Situacija može da ostane ista i da Lapid i dalje bude premijer ako ni jedan blok partija ne okupi 61 poslanika i ne bude u stanju da obrazuje koaliciju.
To će značiti da Lapid koji je postao ljetos premijer prelazne vlade ostane lider do još jednog glasanja, a to mu, vjerovatno, najviše odgovara, jer bi mogao da iskoristi vrijeme na funkciji da se dokaže prije šestih izbora.
Bonus video:
