Izraelski ultradesničarski političar Itamar Ben-Gvir, koji je godinama smatran previše ekstremnim za mejnstrim politiku, osvojio je veliki broj glasova na parlamentarnim izborima i mogao bi imati ključnu ulogu u zapanjujućem političkom povratku Benjamina Netanjahua.
Preliminarni rezultati su pokazali da su Netanjahuov konzervativni Likud i njegovi vjerovatni vjerski i ulradesničarski saveznici na putu da osvoje većinu u parlamentu nakon petih izbora u Izraelu za manje od četiri godine.
Očekuje se da Ben-Gvirova stranka Vjerski cionizam osvoji treće mjesto i ovaj ultranacionalista će vjerovatno imati centralnu ulogu u formiranju nove vlade na čelu sa Netanjahuom, čiji su mandati na čelu vlade trajali četvrt vijeka i okončani prije oko godinu i po.
To je dramatična transformacija za Ben-Gvira, koji je 2007. osuđen za rasističko huškanje protiv Arapa i za pružanje podrške Kahu (Kach), grupe koja je na izraleskoj i američkoj listi terorista.
Njemu je nekada bilo zabranjeno učešće u izraleskoj politici, ali njegov uspjeh na izborima odražava agresivni zaokret među biračkim tijelom nakon što je transformisao imidž, piše agencija Rojters. Netanjahu je izjavio da je spreman da sarađuje sa čovjekom kojeg je ranije ignorisao.
"Obećavam onima koji nisu glasali za mene, da smo braća", rekao je 46-godišnji Ben-Gvir u pobjedničkom govoru koji je publika prekidala uzvicima njegovog slogana: "Smrt teroristima!"
Rojters ocjenjuje da bi Ben-Gvir, koji želi da bude ministar policije, u vladi mogao dodatno zatrovati sukob Izraela sa Palestincima i zategnuti jevrejsko-arapske odnose unutar Izraela. Njegovo prisustvo bi takođe moglo dovesti u iskušenje veze Izraela sa SAD i jevrejskom zajednicom u Americi, koja je više lijevo orijentisana.
"Pogledajte Ben-Gvirovu istoriju, njegove akcije, izjave. To nije neko koga želimo da vidimo u vladi", izjavio je neimenovani zvaničnik administracije Džoa Bajdena za konzervativni izraelski list "Izrael hajom" u članku objavljenom 29. septembra.
Ne bi protjerao sve Palestince
Ben-Gvir, koji je decenijama vodio žestoke rasprave sa Arapima i liberalima, sada je ublažio retoriku. Žuta obliježja izraelskih rasističkih grupa izbačene su iz njegove kampanje i zamijenjene nacionalnim bojama, plavom i bijelom.
On kaže da se više ne zalaže za protjerivanje svih Palestinaca, nego samo onih koje smatra izdajnicima i teroristima. Tome bi, kako kaže, trebalo dodati Jevreje koji nisu odani državi. Ben-Gvir je takođe zagovornik smrtne kazne i labavijih vojnih propisa za otvaranje vatre.
Naseljenik na Zapadnoj obali koju je Izrael okupirao 1967, Ben-Gvir želi da palestinska uprava, koja na osnovu privremenih mirovnih sporazuma upravlja djelovima te teritorije, bude rasformirana. To bi Palestince na Zapadnoj obali ponovo stavilo pod punu kontrolu Izraelaca.
On je ranije osuđivao gej parade kao "gnusne". Sada kaže da bi prihvatio ako bi jedno od njegovih šestoro djece bilo gej. Insistira, međutim, na tome da brakovi u Izraelu budu podređeni ograničenjima ortodoksne religije.
Ben-Gvir nije služio vojsku sa 18 godina, što inače predstavlja veliku izbornu prepreku. On kaže da mu je iz političkih razloga zabranjeno da se regrutuje. Na njegovoj parlamentarnoj listi nalazi se jedan general u penziji a on je dospio na naslovne strane u Izraelu kada je vitlao pištoljem tokom sukoba sa Palestinacima.
Liga protiv klevete, grupa sa sjedištem u Njujorku, saopštila je uoči izbora da bi Ben-Gvirova uloga u koaliciji bila "štetna po osnivačke principe Izraela i njegov status među najsnažnijim pristalicama".
Palestinci strahuju od pojačanog nasilja
Izgledi za povratak Netanjahua na vlast, na čelu jedne od najdesnije orijentisanih koalicija u istoriji Izraela, izazvali su zabrinutost među Palestincima koji strahuju da je to uvod u dodatnu eskalaciju sukoba.
U najsmrtonosnijem talasu nasilja posljednjih godina, izraelske snage su ove godine ubile više od 100 Palestinaca, dok je u nizu uličnih napada Palestinaca ubijeno 20 osoba u Izraelu i izraleskim naseljima.
"Nema sumnje da će rezultat takve koalicije povećati neprijateljski stav prema palestinskom narodu, a okupacione mjere učiniti ekstremnijim", izjavio je za Rojters Basam Salhe, član Izvršnog komiteta Palestinske oslobodilačke organizacije u Ramali na Zapadnoj obali.
Palestinska islamistička grupa Hamas, koja je vodila nekoliko ratova sa Izraelom tokom protekle decenije, predviđa da rezultat izbora znači više potencijalnog nasilja.
"Jasno je da Izraelci naginju ka dodatnom ekstremizmu, što takođe znači da će se povećati agresija protiv našeg naroda", izjavio je za Rojters portparol Hamasa Hazem Kasem.
Netanjahu se odavno protivi osnivanju palestinske države pored Izraela.
Palestinski predsjednik Mahmud Abas nije pominjao izbore u jučerašnjem govoru na jednom arapskom samitu.
Međutim, ponovio je stav da Izrael "sistematski uništava dvodržavno rješenje", misleći na širenje naselja na teritoriji koju Palestinci žele za svoju državu.
Mirovni proces i Abas bi mogli biti glavni gubitnici
Reham Oveda, politička analitičarka u Gazi, kaže da bi mirovni proces i Palestinska uprava, naročito, mogli biti glavni gubitnici Netanjahuovog povratka, s obzirom na njegovo "lično neprijateljstvo sa ... Abasom i njegovo protivljenje dvodržavnom rješenju".
"Sa Netanjahuom, slogan će biti nema mira, nema državnog rješenja, nova naselja i fokus će biti na Iranu", izjavila je za Rojters.
Mnogi Palestinci, uključujući izbjeglice u Jordanu i Libanu, kažu da ne vide razliku između Netanjahua i drugih izraelskih političara kada je u pitanju odnos prema Palestinacima.
"Sigurno će se situacija dodatno pogoršati. On će nastaviti tamo gdje je stao njegov prethodnik", smatra taksista iz Ramale Haled Šriteh (29).
"Za nas, desničarske i ljevičarske stranke su iste, i jedni i drugi su naši neprijatelji", kazao je Džamal Mansur, palestinski izbjeglica u kampu u Bejrutu.
Bonus video:
