Učinak američke Republikanske stranke na izborima za Kongres, slabiji od očekivanog, koji su mnogi desničarski stručnjaci pripisali bivšem predsjedniku Donaldu Trampu, izazvao je zemljotres u konzervativnim medijima i politici.
O tome koliko su republikanci razočarani govori i nagli raskid Trampa i konzervativnih medija Ruperta Mardoka, koji su bivšeg predsjednika označili kao “gubitnika”.
On je uzvratio, optužujući medije bez dokaza da favorizuju guvernera Floride Rona DeSantisa, kojeg vidi kao svoju glavnu prijetnju, u okviru zavjere da mu se uskrati nominacija.
”Brak iz interesa koji je isplatio ogromne političke i finansijske dividende raspao se na spektakularan način”, piše “Fajnenšl tajms”.
Nekadašnji istaknuti republikanci kao što su bivši guverner Nju Džersija Kris Kristi i bivši kongresmen Pol Rajan kritikovali su Trampa zato što se ubacio u kampanju za izbore za na sredini mandata, tvrdeći da je njegovo učešće podstaklo izlaznost demokrata i otuđilo nezavisne birače.
Čak je i Foks njuz, kablovski kanal koji je godinama bio uz Trampa, objavio članak na svom portalu u kojem konzervativci pozivajući stranku da nastavi bez bivšeg predsjednika.
Prema riječima Laure Ingraham iz Foks njuza, republikanci bi mogli postati toliko “iscrpljeni borbom - stalnom borbom - da bi mogli povjerovati da je možda vrijeme da okrenemo stranicu, ako možemo da nađemo nekoga ko ima svu Trampovu politiku, a ko nije Tramp.”
Ta osoba bi mogla biti DeSantis, ekstremnija verzija Trampa i sa potencijalno većim šansama da bude izabran.
DeSantis se pozicionirao kao agresivni konzervativac bez Trampovih pravnih problema i kongresne istrage o ulozi u smrtonosnoj pobuni na Kapitolu u januaru 2021.
On je na izborima održanim u utorak zacementirao poziciju glavne republikanske zvijezde u usponu. Sada slijedi teži dio.
Pošto se očekuje da Tramp u utorak objavi predsjedničku kandidaturu, DeSantis mora da odluči da li je spreman za političku borbu svog života i da izazove bivšeg predsjednika u trci za republikansku nominaciju.
Rojters piše da će na DeSantisovu računicu nesumnjivo uticati to što neki republikanci smatraju Trampa sve više toksičnim.
Oni tvrde da Trampu i kandidatima koje on podržava nedostaje široka privlačnost neophodna za pobjedu na izborima, i strahuju da će, pošto nije uspio prije dvije godine, to učiniti ponovo 2024.
Čovjek koji je pobijedio Trampa 2020, aktuelni predsjednik Džo Bajden, rekao je ove nedjelje namjerava da se ponovo kandiduje, ali da će konačnu odluku donijeti početkom sljedeće godine. On je već najstariji predsjednik u američkoj istoriji i 2024. će imati 81 godinu.
Tramp će biti favorit na predizborima Republikanske stranke za 2024, a takođe je i dalje veoma popularan u partijskoj bazi i raspolaže ogromnom sumom novca za kampanju, koja će nastaviti da raste.
Međutim, sve je više pokazatelja republikanskog nezadovoljstva.
”Njujork post”, koji je u Marodokovom vlasništvu i koji je dugo prijateljski nastrojen prema Trampu, ismijao ga je na naslovnoj strani.
Dan ranije, “Volstrit džurnal”, takođe u vlasništvu Mardokove Njuz korp, objavio je uvodnik u kojem je Trampa nazvao “najvećim gubitnikom stranke” i okrivio ga za organizovanje sebičnih mitinga koji su podstakli izlaznost demokrata.
Taj list je komentarisao i da Tramp vodi republikance iz jednog političkog fijaska u drugi.
Povodom Mardokovog očiglednog prelaska sa Trampa na DeSantisa, jedan bivši zaposleni u Njuz korpu je rekao: “Rupert voli da bira političke pobjednike, i dobar je u tome.”
Tramp u četvrtak nije pokazao znake zabrinutosti povodom DeSantisa i obrušio se na njega u dugačkom saopštenju.
”Ron DeSanktimonius igra igrice! Lažne vijesti (The Fake News) ga pitaju da li će se kandidovati ako se predsjednik Tramp kandiduje, a on kaže: ‘Fokusiran sam samo na guvernersku trku, ne gledam u budućnost’”, rekao je Tramp. “Pa, što se tiče lojalnosti i klase, to zaista nije pravi odgovor”.
Neki republikanci su zabrinuti da bi Tramp mogao da uništi šanse Heršela Vokera, bivše fudbalske zvijezde koju je angažovao da se kandiduje za Senat u Džordžiji, u drugom krugu protiv senatora Rafaela Vornoka sljedećeg mjeseca. Republikanski član Predstavničkog doma Mo Bruks u četvrtak je zamolio Trampa da se ne uključuje u kampanju.
Izvor blizak timu Trampovih savjetnika koji je tražio da ostane anoniman, rekao je Rojtersu da se čini da je bivši predsjednik riješen da objavi kandidaturu u utorak jer bi se odustajanje protumačilo kao “znak slabosti”. Neki Trampovi saveznici su pokušavali su da ga ubijede da to odgodi.
DeSantis (44), naprotiv, uživa u pozitivnom izvještavanju otkako je lako pobijedio demokratu Čarlija Krista u utorak. Iako je povučen u vezi sa predsjedničkom kandidaturom, pristalice su na njegovoj pobjedničkoj zabavi skandirale “Još dvije godine!”
Ovaj bivši američki kongresmen je više od tri decenije mlađi od 76-godišnjeg Trampa i predstavljao bi dinamični kontrast u odnosu na Bajdena.
On je posebno popularan među konzervativcima jer je preuzeo vodeću ulogu u pitanjima kulturnog rata koja se tiču rase i pola. Prošle godine je ušao u prepirku sa kompanijom “Volt Dizni” zbog njegove podrške kontroverznom zakonu, koji su protivnici nazvali Don’t Say Gay, a koji zabranjuje nastavu seksualnog obrazovanja i rodnog identiteta za djecu mlađu od 10 godina.
DeSantis je prikupio više od 200 miliona dolara od početka 2021. godine i oborio prethodne rekorde u prikupljanju sredstava za guvernere. Tramp je prikupio više od 170 miliona dolara tokom istog perioda u nekoliko grupa za prikupljanje sredstava.
DeSantis je ove godine boravio određeno vrijeme van Floride vodeći kampanju za druge republikance i gradeći svoj profil na nacionalnom nivou.
On se suzdržavao od kritikovanja Trampa kako bi izbjegao otuđenje stranačke baze. Trampov stav prema DeSantisu je, međutim, sve borbeniji. On ga ismijava kao Rona “DeSanktimoniusa” i hvali se da je dobio više glasova na Floridi 2020. nego DeSantis ove nedjelje.
”Mislim da će postojati veliki apetit normalnijeg krila Republikanske stranke da se Ron DeSantis kandiduje”, rekla je Sara Longvel, republikanska politička strateškinja koja često kritikuje Trampa.
Čak i ako se Tramp ponovno upusti u predsjedničku utrku, nastaviće da se suočava sa vrtoglavim nizom pravnih glavobolja, uključujući istrage o nastojanjima da poništi izbore 2020. i uklanjanju povjerljivih dokumenata iz Bijele kuće.
Neke bivše Trampove pristalice kažu da ga više ne bi podržale.
”On izaziva podjele. Ne sviđa mi se”, rekao je Gordon Nelson (77) iz Mičigena, koji je dva puta glasao za Trampa.
Na konferenciji za novinare u srijedu, Bajden je rekao da mu mogućnost sučeljavanja Trampa i DeSantisa djeluje zabavno.
Glasači nisu oduševljeni idejom o još jednom Bajdenovom mandatu. Oko dvije trećine anketiranih glasača ne želi da se Bajden ponovo kandiduje, uključujući 43 odsto demokrata, prema rezultatima izlaznih anketa koje je u utorak sproveo Edison Research.
Džesi Ferguson, demokratski strateg koji je bio glavni pomoćnik u predsjedničkoj kampanji Hilari Klinton 2016, očekuje da će Bajden to ipak učiniti.
”Svaki put kada je Džou Bajdenu rečeno da ne može ili ne treba nešto da uradi, on je uspio da to završi”, rekao je Ferguson.
Ako se Bajden ne kandiduje ponovo, u trku za nominaciju njegove stranke mogao bi ući veliki broj demokrata, kao što je bilo 2020. godine kada je više od 20 kandidata stalo u red da se suprotstavi Trampu. Potpredsjednica Kamala Haris se možda smatra potencijalnim favoritom za nominaciju, ali je ona opterećena još lošijim rejtingom od Bajdena.
Bivši kandidati kao što su ministar saobraćaja Pit Butidžidž, kao i senatori Kori Buker, Ejmi Klobučar, Berni Sanders i Elizabet Voren, mogli bi pokušati još jednom.
Nova klasa demokratskih guvernera takođe bi mogla da uskoči, uključujući guvernera Kalifornije Gevina Njusoma, Fila Marfija iz Nju Džersija, Dž.B. Prickera iz Ilinoisa i Grečen Vitmer iz Mičigena, koji su upravo odnijeli odlučujuću pobjedu nakon teške kampanje za reizbor.
Pored DeSantisa i Trampa, drugi republikanci koji se smatraju potencijalnim kandidatima su bivši potpredsjednik Majk Pens, bivši državni sekretar Majk Pompeo, bivša ambasadorka SAD u Ujedinjenim nacijama Niki Hejli i i guverner Virdžinije Glen Jangkin.
Šta znači prestar?
Milioni Amerikanaca, uključujući predsjednike, sada nastavljaju da rade dugo nakon tradicionalne starosne granice za penzionisanje od 65 godina.
Ronald Regan je imao 77 godina kada je napustio Bijelu kuću, ali bi Bajden, koji 20. novembra puni 80, imao 86 godina do kraja drugog četvorogodišnjeg mandata, ako bi ga osvojio. Tramp bi imao 82 godine kada bi napustio funkciju ako bi pobijedio 2024.
Rojters navodi da Sjedinjene Države stare kao društvo, i da se predviđa da će se populacija starija od 65 godina skoro udvostručiti sa 52 miliona 2018. na 95 miliona do 2060. godine. Do 2026. godine, više od jednog od četiri muškarca starijih od 65 godina i dalje će raditi, predviđa organizacija Population Reference Bureau.
Ipak, neki Amerikanci su zabrinuti zbog starosti dvojice najvjerovatnijih kandidata za 2024.
Dok 71 odsto demokrata misli da je Bajden “oštrouman i sposoban da se nosi sa izazovima”, 46 odsto kaže da možda neće biti dorastao izazovu da se kandiduje 2024, prema anketi Rojters/Ipsos sprovedenoj u srijedu i četvrtak. Otprilike četvrtina republikanaca, 26 odsto, smatra da Tramp možda neće biti spreman za 2024. godinu zbog svojih godina.
Ako se izuzmu politička opredjeljenja, 68 odsto ispitanih misli da Bajden možda neće biti spreman za izazov za dvije godine, a 49 odsto isto kaže za Trampa. Otprilike 86 odsto Amerikanaca reklo je da vjeruje da bi granica za obavljanje dužnosti predsjednika trebalo da bude 75 godina ili niža.
Bajdenove povremene greške u govoru i sklonost da skrene sa pripremljenog teksta tokom nastupa uživo, njegovi republikanski kritičari ističu kao dokaz da je prestar za taj posao. Njegove pristalice kažu da predsjednik, koji je prevazišao mucanje iz detinjstva, decenijama drži javne govore bez pripreme.
Odlazeći Kongres jedan je od najstarijih u istoriji SAD, pri čemu je više od polovine Predstavničkog doma i dvije trećine Senata dio generacije “bejbi bumera” rođenih između 1946. i 1964. godine. Bajden, međutim, nije čak ni u prvih 10 na listi najstarijih aktuelnih zvaničnika u svijetu, koju predvodi 89-godišnji predsjednik Kameruna Pol Bija, a uključuje 82-godišnju kraljicu Danske Margaretu.
”Postoji razlog zašto druga društva od svojih starijih traže mudrost i smjernice. To je zato što imaju iskustvo koje ne treba zanemariti”, kaže Debora Kado, kodirektorka centra za dugovječnost na Univerzitetu Stenford.
Bonus video:
