Ne može se sa sigurnošću reći da li je svjetska populacija baš juče, 15. novembra 2022. godine, dostigla broj od osam milijardi. S obzirom na to da je nemoguće pratiti koliko je stotina hiljada ljudi dnevno rođeno ili umrlo, Ujedinjene nacije izabrale su sredinu ovog mjeseca za to veliko dostignuće čovječanstva.
Osam milijardi – ili brojevima 8.000.000.000! Nikada na planeti Zemlji nije živjelo toliko mnogo ljudi. Ali, kraj rasta populacije je na vidiku.
Kako se dovde došlo?
Prema sadašnjim saznanjima, Homo sapiens se pojavio prije oko 300.000 godina. Tokom proteklih milenijuma broj ljudi se neprestano povećavao – osim za vrijeme velikih pandemija, poput kuge. Rast se postepeno ubrzavao i oko "nulte godine" na Zemlji je živjelo oko 190 miliona ljudi.
S dužim životnim vijekom rast se znatno ubrzao od 1700. godine. Kratko nakon 1800. dostignuta je prva milijarda. Od druge milijarde, koja je dostignuta 1928. godine, pa do današnjih osam milijardi nije prošlo ni punih sto godina. A rast sa sedam na osam milijardi zapravo je trajao samo jedanaest godina.
Razlog za slavlje ili zabrinutost?
Prema mišljenju šefice Fonda UN za stanovništvo, Natalije Kanem, trenutna brojka ima mnoge pozitivne strane.
"Osam milijardi ljudi je značajno dostignuće za čovječanstvo. Tome je doprinijela kombinacija dužeg životnog vijeka, manje smrtnosti majki i djece, i sve efikasniji zdravstveni sistem", rekla je nedavno Kanem na sastanku stručnjaka UN.
Ona smatra da zabrinutost ljudi od prenaseljenosti nije opravdana.
"Ovdje sam da jasno kažem da sam broj ljudi nije razlog za strah."
Prema ocjeni UN, resursa ima sasvim dovoljno – ali bi ih trebalo ispravno i pravedno raspodijeliti.
Frank Švjačni iz Njemačkog instituta za istraživanje stanovništva u vezi s globalnim zagrijavanjem kaže: "Više ljudi ne znači nužno i veći ekološki otisak."
Za skoro polovinu globalne emisije ugljen dioksida odgovorno je deset procenata svjetske populacije s najvišim primanjima, dok je doprinos najsiromašnijeg dijela populacije zanemarljiv.
Stalni rast? Naprotiv
"Tempo rasta globalne populacije se usporava", objašnjava ekspertkinja UN Rejčel Snou.
Najveći godišnji rast je dostignut 1964. godine sa 2,2 odsto godišnje. "Ali je rast manji od jednog procenta godišnje."
Nedavne studije pokazuju da će se taj trend nastaviti i da se od 2080. godine svjetska populacija neće povećavati. Na Zemlji će tada živjeti oko 10,4 milijarde ljudi.
Kako se razvijaju regioni svijeta?
Posebna pažnja je usmjerena na dešavanja u zemljama Azije sa naročito velikim brojem ljudi. Kina kao – još uvijek – najmnogoljudnija zemlja svijeta je pred velikim izazovima, jer je u zemlji sa 1,4 milijarde ljudi, nakon politike jednog djeteta, natalitet nizak. Stručnjaci to objašnjavaju time što mnogi ljudi koji su odrasli kao jedinci smatraju da je normalno imati samo jedno dijete.
Indija, sa svojih više od 1,3 milijarde ljudi, ima viši natalitet i vjerovatno će već naredne godine prestići Kinu. Ali, i u Indiji se rast usporava, što ima veze sa boljom dostupnošću sredstava za kontracepciju.
Ni u jednom drugom dijelu svijeta stanovništvo se u dogledno vrijeme neće povećavati kao u Africi.
"Prema aktuelnim prognozama broj ljudi se značajno povećava u Podsaharskoj Africi. Najveći dio budućeg rasta svjetske populacije će se deseti u tom regionu i u pojedinim zemljama Azije", kaže stručnjak Švjačni.
Prema podacima njemačke fondacije Svjetsko stanovništvo (DSW) u Africi trenutno živi oko 1,4 milijarde ljudi. Prognoze su da će se do 2050. godine broj stanovnika na tom kontinentu povećati na oko 2,5 milijarde. Do kraja vijeka u Africi će živjeti oko tri puta više ljudi nego danas, nešto manje od 4,3 milijarde – oko 40 odsto svjetske populacije.
S druge strane, broj stanovnika opada u zemljama sa visokim primanjima, poput Japana. Stabilnu stopu rasta, zemlje poput Njemačke zato bi mogle da ostvare oslanjajući se na migraciju. U svom izvještaju UN savjetuju: "Sve zemlje, bez obzira na neto priliv ili odliv migranata, trebalo bi da preduzmu korake kako bi se omogućila uredna, bezbjedna, pravilna i odgovorna migracija."
A naredna prekretnica?
Naravno da će veliki događaji biti i kada broj ljudi dostigne devet i deset milijardi. Ali, pravu prekretnicu UN očekuju tek 2100. godine. Stručnjaci vjeruju da će svjetska populacija tek tada početi da se smanjuje. Naravno, kao što je slučaj s dugoročnom vremenskom prognozom, i dugoročna prognoza rasta stanovništva nije sigurna.
Bonus video:
