Poljska je počela da jača svoju protivvazdušnu odbranu mnogo prije nego što je zalutala raketa u utorak pala na njenu teritoriju, ali je veliki štit za nebo iznad istočnog oboda NATO-a i dalje daleko od realizacije usljed decenija zanemarivanja poslije Hladnog rata.
Mada je incident u Poljskoj vjerovatno tehnička greška koja se može dogoditi u svakom konfliktu, on naglašava hitnu potrebu da NATO sanira rupe u svojoj odbrani jer čak i takve greške mogu dovesti do opasne eskalacije, navodi Rojters.
"Bilo je samo pitanje vremena kada će se dogoditi takva nesreća", kazao je za britansku agenciju ekspert za protivvazdušnu odbranu iz jedne NATO članice, koji je želio da ostane anoniman. "To je takođe mogla biti zalutala ruska raketa koja leti u pogrešnom pravcu usljed tehničke ili ljudske greške".
Dok su naprednije zapadne protivvazdušne rakete dizajnirane tako da se samounište ukoliko promaše metu, starije sovjetske rakete nemaju takav mehanizam, kazao je jedan vojni izvor.
"Ako promaše metu, one prosto lete dok ne sagore gorivo i onda padaju", kazao je on, dodajući da starije rakete imaju veću mogućnost greške.
Kopneni protivvazdušni odbrabeni sistemi poput Rajteonovog RTX.N patriot napravljeni su za presrijetanje raketa.
Međutim, nakon Hladnog rata, mnoge NATO članice su zapečatile niz protivvazdušnih jedinica usljed procjene da će, od sada, morati da se bave samo sa ograničenim brojem prijetnji od raketa koje dolaze iz država kao što je Iran.
Ova percepcija se drastično promijenila sa ruskom invazijom na Ukrajinu, nakon koje su NATO saveznice počele užurbano da povećavaju zalihe municije i rješavaju nedostatke protivvazdušne odbrane.
Njemačka je imala 36 patriot jedinica kada je bila NATO zemlja na prvim linijama fronta tokom Hladnog rata, a čak i tada se oslanjala na podršku NATO članica. Danas, njemačke snage imaju svega 12 patriot jedinica, od kojih su dvije raspoređene u Slovačkoj.
"Nekada je to bio pravi pojas sistema protivvazdušne odbrane, i to je ono što ljudi imaju na umu kada se priča o zaštiti istočnog oboda NATO-a", kazao je vojni ekspert za Rojters. "Međutim, daleko smo od takvog scenarija".
Uviđajući potrebu za saniranjem rupa, više od deset članica NATO-a na čelu sa Njemačkom u oktobru su pokrenule inicijativu zajedničke nabavke sistema vazdušne odbrane za nekoliko slojeva prijetnji, razmatrajući, između ostalog, izraelski sistem Erou 3ISRAI.UL, patriot i njemački IRIS-T.
Inicijativa je uslijedila nakon što je Ukrajini, pod teškim ruskim napadima, očajnički potrebno više jedinica protivvazdušne odbrane, što potencijalno pogoršava postojeće nedostatke u zapadnim zemljama koje Kijevu predaju neke od svojih sistema.
Poljska, koja zajedno sa tri baltičke države predstavlja NATO novu istočnu granicu, godinama je investirala u jačanje kapaciteta protivvazdušne odbrane koji se i dalje u velikoj mjeri oslanjaju na sovjetske sisteme poput OSA i Kub.
"U sljedećoj deceniji, pričamo o tome da Poljska ima vrhunski i veoma veliki vazdušni sistem odbrane", kazao je za Rojters Marek Svijeržinski iz organizacije Politika insajt.
Implementacija ovih sistema je spora i mogu proći godine dok ne postanu u potpunosti operativni.
Poljska je proteklih mjeseci dobila dodatnu podršku iz Vašingtona, ali ovi sistemi poput patriota nijesu reaktivni i nemaju dovoljan domet da isprate svaki propust u zaštiti na istočnom obodu, kazao je Svijeržinski.
Međutim, čak ni dodatni sistemi protivvazdušne odbrane ne mogu garantovati da će druga zalutala raketa poput one u utorak biti presretnuta.
"To je paradoks: nezavisno od toga koliko novca uložite u sistem protivvazdušne odbrane, nikada nećete napraviti nešto što je 100 odsto neprobojno, tako da uvijek postoji mogućnost da se desi ovakva situacija", tvrdi Svijeržinski.
Bonus video:
