Predsjednik Si Đinping čije je odsustvo sa glavne diplomatske scene bilo upadljivo tokom kineske kovid izolacije, po povratku ove nedjelje uglavnom se smješkao i rukovao tokom niza sastanaka za koje se Peking nada da će popraviti narušene odnose.
Međutim u jednoj razmjeni koja je postala viralna, kamere su zabilježile kako Si kinji kanadskog premijera Džastina Trudoa na samitu Grupe 20 zbog curenja informacija očigledno sa njihovog bilateralnog sastanka, održanog dan ranije. Bio je to rijedak, iskren uvid u ponašanje kineskog lidera i podsjetnik na napete odnose Pekinga sa Zapadom.
Kinu je skupo koštalo odsustvo iz neposredne interakcije za vrijeme pandemije, kazali su za Rojters diplomate i drugi eksperti, dok su odnosi sa Sjedinjenim Državama i pojedinim drugim azijskim susjedima ozbiljno narušeni zbog niza tema.
Budući da su lideri u skorije vrijeme imali krajnje ograničen pristup najvišim kineskim zvaničnicima, važnost Sijevog prisustva ove nedjelje na indonežanskom ostrvu Bali gdje je održan samit G20 nakon kojeg je uslijedio i samit APEK-a u Bangkoku je tim prije veća.
Obnova dijaloga, uključujući i Sijev prvi sastanak sa Džoom Bajdenom na funkciji predsjednika SAD i prvi direktni razgovori sa australijskim liderom od 2016. su sami po sebi pozitivni, iako nisu rezultirali konkretnim rezultatima, ocjenjuje Rojters.
Pored Bajdena, Tridoa i australijskog lidera Entonija Albanezea, Si je u Baliju takođe imao sastanke sa liderima Sjeverne Koreje, Italije, Argentine, Holandije i Francuske. Sastanak sa britanskim premijerom Rišijem Sunakom otkazan je zbog tijesnog rasporeda, saopštio je London dok će se Si u Bangkoku sastati sa japanskim premijerom Fumiom Kišidom i liderkom Novog Zelanda Jasindom Ardern.
Prije kovida, Si Đinping je bio strastveni zagovornik lične diplomatije dok je Kina širila svoje prisustvo na svjetskoj sceni kroz inicijative poput Pojas i put, nailazeći na predusretljivost naročito u zemljama u razvoju, čiji su lideri bili počastvovani zbog sastanaka jedan na jedan i fotografisanja sa Sijem
Lif Erik Isli, profesor međunarodnih studija na Eva univerzitetu u Seulu, opisao je Sijev krcati raspored kao “ofanzivu šarma” nakon što je Kina skoro tri godine držala zatvorene granice i pošto je Si konsolidovao moć prošlog mjeseca osvojivši treći mandat na kongresu vladajuće Komunističke partije.
”Sastanci vjerovatno nijesu dovoljni za napredak u oblastima poput ekonomije i bezbjednosti, ali mogu spriječiti dodatno pogoršanje diplomatskih odnosa”, kazao je Isli za Rojters.
Glavni događaj Sijeve nedjelje bio je sastanak sa Bajdenom, koji je trajao tri sata i donio znake otopljavanja urušenih bilateralnih odnosa i planove da državni sekretar Entoni Blinken početkom sljedeće godine posjeti Peking.
Danijel Rasel, glavni diplomata za istočnu Aziju u administraciji Baraka Obame kazao je da znake da je Kina možda spremna da preduzme preliminarne korake ka saradnji povodom nekih globalnih tema “treba tretirati kao eksperiment, a ne kao gotov posao”.
I dok se Bajden vratio u Vašington poslije G20, a na sastanku APEK-a će ga predstavljati potpredsjednica Kamala Haris, Si lično učestvuje u oba događaja koja se održavaju u regionu koji Kina smatra svojim dvorištem.
Đa Ian Čong, politikolog sa Nacionalnog univerziteta u Singapuru, kazao je da su drugi lideri ove nedjelje pokušavali da procijene stanje njihovih odnosa sa Kinom, “naročito sada kada je sistem manje dostupan i mnogo manje transparentan nego što je bio prije”.
Si se Balijem kretao u svojoj limuzini “hongki” (crvena zastava) - Mao Cedung je koristio stariji model - što je kineska verzija američke predsjedničke limuzine “zvijer”.
Za razliku od Bajdena, Si je prisustvovao zajedničkoj večeri G20, nakon što je u septembru izbjegao zvaničnu večeru tokom sastanka regionalne bezbjednosne grupe u centralnoj Aziji što je bilo njegovo prvo putovanje u inostranstvo od izbijanja pandemije.
Za Kinu, ovakvo istupanje je prilika da preuzme inicijativu u žešćoj utakmici za uticaj sa Sjedinjenim Državama, čija nametljivost na Pacifiku preko podrške Tajvanu i AUKUS partnerstva sa Australijom i Britanijom sve više zabrinjava Peking.
Kina je takođe uznemirena zbog američkih napora da ih isključe iz njihove napredne tehnologije poluprovodnika, zbog čega je Si i govorio protiv “razdvajanja” i politizacije ekonomskih i trgovinskih tema sa holandskim premijerom Markom Ruteom, u čijoj zemlji se nalazi gigant opreme za čipove ASML.
”U interesu je Kine da pridobije što je moguće više partnera Sjedinjenih Država”, kazao je za Rojters Masafumi Lida, sa Nacionalnog instituta za odbrambene studije u Japanu. “Takav način razmišljanja ogleda se u načinu na koji je Si održao sastanke sa australijskim liderom Albanezeom i predsjednikom Južne Koreje, u nadi da će sa njima ostvariti bolje odnose”, kazao je on.
Povratak ličnoj diplomatiji, takođe, pruža Siju platformu za guranje kineskih inicijativa koje dodatno učvršćuju njen stav kao lidera svijeta u usponu. On je tokom sastanka sa argentinskim kolegom Albertom Fernandezom govorio o inicijativi Pojas i put.
Na domaćem planu, gdje redovno izbijaju epidemije kovida i gdje je Sijeva vlast sve više autoritarna, nedjelja sastanaka nosi poruku o globalnom ugledu i pruža osjećaj normalnosti, mada je izvještavanje ograničeno uglavnom na državne medije.
Prije kovida, Si je bio strastveni zagovornik lične diplomatije dok je Kina širila svoje prisustvo na svjetskoj sceni kroz inicijative poput Pojas i put, nailazeći na predusretljivost naročito u zemljama u razvoju, čiji su lideri bili počastvovani zbog sastanaka jedan na jedan i fotografisanja sa Sijem.
Li Mingđijang, profesor međunarodnih odnosa u Radžaratnam školi međunarodnih studija u Singapuru kazao je da bi osjećaj pritiska u Pekingu zbog globalne nametljivosti Vašingtona mogao biti “dodatni podsticaj” za aktiviranje diplomatije.
”Mislim da ćete u narednim godinama vidjeti da Kina zaista ulaže ozbiljne napore da primijeni svoju diplomatiju velike sile”, rekao je on.
Bonus video:
