Nade u skori uspjeh nuklearnih pregovora sa Iranom su propale. Ni SAD ni vlada u Teheranu trenutno nisu spremni da nastave da pregovaraju o iranskom nuklearnom programu. To znači da su posljednji razgovori o oživljavanju međunarodnog nuklearnog sporazuma iz 2015. stavljeni na čekanje.
Sjedinjene Države za sada ne žele da pokušavaju da ožive nuklearni sporazum sa Iranom, izjavio je nedavno specijalni američki izaslanik za Iran Robert Mejli. Iako ostavlja otvorena vrata za pregovore, američka administracija sada će se usredsrediti na politiku sankcija i pritiska, rekao je Mejli. Kao razlog za tu promjenu kursa on je naveo akcije iranskih snaga bezbjednosti antivladinih demonstranata u Iranu, kao i izvoz borbenih dronova u Rusiju. Osim toga, pregovori nisu napredovali: tokom razgovora u Beču mjesecima se bezuspješno tražio kompromis u sporu oko sporazuma.
Isto tako, Iran je doveo u pitanje ranije dogovorene razgovore s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) o prethodno klasifikovanim nuklearnim aktivnostima i lokacijama. „Putovanje delegacije IAEA trenutno nije na dnevnom redu“, rekao je iranski potpredsjednik i glavni oficir za nuklearnu energiju Mohamad Eslami u Teheranu, a prenijela iranska novinska agencija IS-NA.
Nema više osnovnog povjerenja u Zapad
Pregovori već neko vrijeme ne idu dobro, kaže za DW Markus Šnajder, šef regionalnog projekta za mir i sigurnost na Bliskom istoku njemačke Fondacije Fridrih Ebert. Ljudi bliski njemačkom pregovaračkom izaslanstvu rekli su mu da, s njihove tačke gledišta, nedostaje osnovno povjerenje. „Zapadni pregovarači imaju utisak da Iran zapravo više ne želi sporazum“, rekao je Šnajder. Kad god se bilo blizu napretka, iz Irana su stizali novi zahtjevi. „U tom pogledu pregovori su već bili veoma teški“, kaže Šnajder.
U međuvremenu su, smatra on, pozicije obje strane postale još tvrđe. „Sada kada su republikanci osvojili većinu u Predstavničkom domu nakon američkih međuizbora, za Bajdenovu administraciju biće još teže da pravi ustupke Iranu.“ S druge strane, situacija u Iranu veoma je različita od one 2015. kada je tadašnja reformska vlada bila spremna na kompromis sa Zapadom. Aktuelna vlast u Teheranu izrazito je neprijateljski raspoložena prema Zapadu. „U tom pogledu Zapad jednostavno više nema povjerenja u to da ova vlada zapravo želi da sklopiti nekakav sporazum“, kaže Šnajder.
U tvitu koji je nedavno objavio, stručnjak za Iran Ali Vaez iz Međunarodne krizne grupe navodi niz mjera koje su Zapad i međunarodna zajednica nedavno preduzeli protiv Irana. Oni nemaju previše veze s „diplomatskim uspjesima“ koje je Teheran navodno najavio.
Uprkos svemu, postoje i snažni podsticaji da se Iran vrati sporazumu, navodi internet-magazin „Al-Monitor“. Ako se dogovor postigne, Iran bi mogao da očekuje ukidanje finansijskih i energetskih sankcija, kao i oslobađanje milijardi dolara imovine. Nasuprot tome, Zapad bi tada vjerovatno trebalo da profitira od milion do milion i po barela iranske nafte, koja bi se ponovno našla na svjetskom tržištu. To bi bilo značajno olakšanje s obzirom na smanjenje od dva miliona barela dnevno o kojem je odlučio OPEK.
„Plan B“ u Vašingtonu
Ali ako se ne postigne dogovor, odnos između Irana i Zapada vjerovatno će postati još napetiji, kaže Markus Šnajder. Zapravo, bar u sadašnjoj konstelaciji snaga, Iran nema mnogo razloga da se oslanja na približavanje Zapadu. „S tačke gledišta Teherana, sankcije će ostati na snazi ili zbog neriješenih nuklearnih pregovora ili zbog brutalne reakcije na demonstracije. Zbog toga će tamo biti malo volje za ustupke.“
Ako obje strane ne postignu dogovor, napetosti će nastaviti da rastu, navodi se u analizi časopisa „Forin polisi“. U takvoj situaciji, Sjedinjene Države i Evropska unija mogle bi da nametnu dalje sankcije, da podrže izraelsku tajnu sabotažu iranskih nuklearnih postrojenja i ohrabre novonastali antiiranski odbrambeni savez Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela, navodi se u analizi tog časopisa. „Zapad bi čak mogao da razmotri ideju o direktnoj vojnoj intervenciji“, procjenjuje „Forin polisi“.
Bijela kuća u međuvremenu radi na „Planu B“ u slučaju da pregovori na kraju propadnu, piše dalje američki magazin. U skladu s tim, SAD bi, recimo, mogle da počnu ubrzano da snabdijevaju Izrael važnim odbrambenim sistemima poput avio-cistjerni za vazdušne napade velikog dometa. To bi Izraelu omogućilo da gađa iransku nuklearnu infrastrukturu. Zamisliva je i vojna intervencija samih SAD, citira časopis neimenovanog evropskog diplomatu.
„Napuštanje bi bilo previše rizično“
Ipak, takva intervencija je veoma rizična, kaže Markus Šnajder. Trebalo bi, kaže, biti svjestan da vojno rješenje uključuje i veoma visoke rizike, zato što bi taj požar mogao lako da se proširi na region i dovede do toga da se milicije povezane sa Iranom aktiviraju u Libanu, Iraku, Jemenu i Siriji. „Režim u Teheranu pokazao je u prošlosti da je sposoban da napadne naftnu i gasnu infrastrukturu u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.“
Takav razvoj događaja imao bi i ekonomske posljedice, pa i u Evropi. U Njemačkoj bi cijena nafte porasla na do sada neviđen nivo, procjenjuje Šnajder. „Zato mislim da je imperativ ne povući se iz nuklearnih pregovora. U isto vrijeme, trebalo bi priznati da je sporazum u ovom trenutku politički mrtav. Trenutno, dakle, nema jednostavnog rješenja.“
Bonus video:
