Dok je pad cijena nafte epskih razmjera prijetio još većim haosom po globalnu ekonomiju pogođenu pandemijom u aprilu 2020, SAD, Saudijska Arabija, Rusija i druge zemlje G20 sastale su se da pronađu rješenje. Saradnja je pomogla da se okonča rat cijenama Opek+ i povratila stabilnost na tržištu. Cijene su se oporavile.
Dvije i po godine kasnije, i devet mjeseci od početka ruskog rata u Ukrajini, takva saradnja globalnih sila povodom energenata djeluje kao daleka prošlost.
Moskva mjesecima koristi kao oružje svoje isporuke prirodnog gasa Evropu i sada aktivno pokušava da onesposobi ukrajinsku električnu mrežu. Zemlje potrošači su postale konkurenti dok se utrkuju da obezbijede oskudne zalihe energenata. Pukotine su vidljive u višedecenijskom saudijsko-američkom naftnom odnosu. Čak i u oblasti čiste energije, lideri kao što je Džo Bajden govore o novoj borbi za dominaciju lancima snabdijevanja.
Potencijalno urušavanje starog poretka na globalnom tržištu nafte dostići će odlučujući trenutak tokom sljedeće nedjelje kada Evropa počne da blokira rusku pomorsku naftu sa kontinenta, što je jedan od najjačih odgovora do sada na brutalnu invaziju Vladimira Putina na Ukrajinu.
Nove sankcije će takođe spriječiti evropske kompanije da osiguravaju plovila koja transportuju rusku naftu u treće zemlje, ukoliko te zemlje ne prihvate cijenu nafte koju diktiraju zapadne sile. Drugim riječima, zapadne države će pokušati da nametnu ograničenje cijene nafte koju prodaje Rusija.
Niko ne može predvidjeti koliko će te cijene biti remetilačke. Sankcije koje su uvedene Rusiji otkad je Putin naredio trupama da upadnu u Ukrajinu 24. februara, jedva da su potkopale izvoz nafte te zemlje ili prihode Kremlja od crnog zlata.
Međutim, sami princip da geopolitički neprijatelji Moskve određuju cijenu po kojoj Rusija prodaje svoju sirovu naftu predstavlja poniženje za petrodržavu koja proizvodi više od 10 odsto svjetske nafte i koja je rame uz rame sa Saudijskom Arabijom u vrhu kartela Opek+.
Aleksander Novak, ruski vicepremijer, imaće šansu da razgovara o odgovoru Moskve kada se sastane sa saudijskim ministrom energetike, princom Abdulazizom bin Salmanom, na drugom sastanku Opeka+ u nedjelju u Beču, dan prije stupanja na snagu evropskog plana za embargo i ograničenje cijena.
Veterani industrije energenata smatraju da naredni dani označavaju trenutak velike opasnosti za tržište nafte i globalnu ekonomiju koja i dalje uveliko zavisi od te robe. Oni kažu da su ustaljene geopolitičke norme narušene tokom prošle godine i da se sada prekidaju lanci snabdijevanja koju su postojali decenijama.
Spremnost Rusije da spali svoju bazu kupaca u Evropi i odluka Saudijske Arabije prošlog mjeseca da smanji proizvodnju nafte uprkos žestokom protivljenju Bijele kuće koja je optužila svog bliskoistočnog saveznika da se svrstava uz Moskvu, samo su dva primjera. Međutim, reagovale su i zemlje potrošači, od spremnosti SAD da isprazni svoje zalihe nafte za vanredne situacije kako bi oborili cijene goriva, do pokušaja Zapada da oslobodi svoje ekonomije od ruskih energenata.
"To su tektonski poremećaji. Globalna tržišta su sagrađena na tim linijama, isporuke prirodnog gasa između Rusije i Evrope, te nafte i gasa između Bliskog istoka i Azije," kaže Rodžer Divan, analitičar tržišta nafte u kompaniji S&P Global Commodity Insights u Vašingtonu.
"Ne znamo kako će to tržište funkcionisati nakon određenog datuma. To prilagođavanje će biti dramatično... biće sukobljavajuće i nestabilno".
Politika ograničavanja cijene
Na tržištu sirove nafte nije bilo puno očiglednih nagovještaja potencijalnog istorijskog rušenja globalnog energetskog poretka. Brent, međunarodna referentna cijena, opala je sa 120 dolara za barel u junu na sadašnjih 85 dolara dok su trgovci usredsređeni na znakove recesije.
Posvećenost Kine politici "nultog kovida" takođe je smanjila potražnju i obezbijedila svojevrsni izduvni ventil za šire pritiske na tržištu.
Međutim, i dalje je prisutna napetost na tržištima energenata. Cijene sirove nafte su više nego u bilo kom momentu između 2015. i 2021, dok je dizel, koji Rusija i dalje uveliko izvozi, i dalje ekstremno skup.
Cijene evropskog prirodnog gasa su ljetos opale sa rekordnih nivoa nakon što je Rusija odlučila da skoro potpuno prekine isporuke. Međutim, gas se i dalje prodaje po cijeni koja je oko pet puta veća od istorijskog standarda, što izaziva haos u ekonomijama i podstiče inflaciju na globalnom nivou.
Ako Kina naredne godine ublaži kovid restrikcije, mogla bi porasti njena potražnja za naftom i uvezenim tečnim prirodnim gasom, od kojeg je Evropa sada uveliko zavisna.
"Jasno je da je tržište i dalje veoma nestabilno", kaže Dag King, izvršni direktor firme RCMA Capital.
"Odnosi između velikih sila naftne industrije su veoma narušeni. Svi u toj industriji osjećaju udarce jer je ove godine nafta pogođena iz svih uglova".
Bijela kuća je mjesecima radila na kontrolisanju cijena, oslobađajući neviđene količine nafte iz sopstvenih zaliha za vanredne situacije, istovremeno održavajući konstantan, iako do sada beskoristan, pritisak na Saudijsku Arabiju i druge proizvođače da nastave da povećavaju ponudu.
O tačnom iznosu ograničene cijene i dalje se raspravlja. Pojedine evropske države žele pravu kaznenu cijenu od oko 20 dolara po barelu, dok druge pozivaju da bude između 60 i 65 dolara
Ideja o ograničenju cijena, koju je prvo promovisalo Ministarstvo finansija SAD, je najvažnija i najkontroverznija inicijativa. Za Bajdenovu administraciju, to je metod za smanjenje prihoda Kremlja uz očuvanje priliva ruske nafte na tržište kako bi se spriječila veća inflacija cijena tog energenata.
Taj plan je zapravo djelimično osmišljen da nadoknadi mnogo stroža ograničenja koja su uvedena u okviru sankcija EU Rusiji.
S obzirom na to da EU i Velika Britanija dominiraju tržištem osiguranja za naftne tankere, SAD su se plašile da će evropske sankcije dovesti do kolapsa ruskog snabdijevanja jer brodovi izbjegavaju njene isporuke. Prema planu ograničenja cijena, plovilima bi bilo dozvoljeno da pristupe evropskom i britanskom osiguranju pod uslovom da je ruska nafta koju prevoze kupljena po cijeni utvrđenoj u zapadnim prijestonicama.
G7 je podržala plan Ministarstva finansija SAD i EU ga je uključila u novi set sankcija objavljenih u oktobru nakon što je Rusija nezakonito pripojila još ukrajinske teritorije. Ali ove sankcije su obuhvatile još jednu tešku klauzulu, proširujući zabranu osiguranja transporta na bilo koji brod koji je ikada prevozio "nelimitiranu" rusku naftu. SAD su lobirale u EU da razvodni i ovu odredbu, kažu osobe upoznate sa tom inicijativom.
"Proširenje zabrane osiguranja i usluga na sve tankere sa naftom, i EU i one van EU, koji prevoze rusku naftu čija cijena nije ograničena, uplašilo je američke zvaničnike, jer bi izazvalo mnogo veći poremećaj u snabdijevanju", kaže Bob Mekneli, bivši savjetnik američkog predsjednika Džordža. V. Buša i čelnik Rapidan Energy Group. Osobe koje su upućene u te rasprave sada očekuju da EU uvede ograničenje trajanja bilo koje zabrane.
Odvraćanje Evropljanja od zabrane za sve tankere oduzelo je dosta vremena, ali je iz perspektive Vašingtona vrijedilo, jer je prijetilo da dodatno pogorša ionako veliki problem", kazao je Mekneli.
O tačnom iznosu ograničene cijene i dalje se raspravlja. Pojedine evropske države žele pravu kaznenu cijenu od oko 20 dolara po barelu, dok druge pozivaju da bude između 60 i 65 dolara, kazali su izvori upućeni u razgovore. Ova druga opcija je slična iznosu koji Rusija već dobija za svoju naftu.
"Na osnovu cijena o kojima se raspravlja ovo više djeluje kao napor za smanjenje inflacije nego za smanjenje ruskih prihoda", kazala je Helima Kroft, šefica globalne robne strategije u RBC Capital Markets.
Mogu li cijene rasti?
Kako će tržište reagovati na pokušaje političara da manipulišu snabdijevanjem i cijenama?
Mada je bilo nekih naznaka rasta cijena, pojedini analitičari vjeruju da je tržište nesvjesno potencijalnih rizika u snabdijevanju koji proizilaze iz novih EU sankcija i ograničenja cijena.
"Usljed zabune oko ograničenja cijena tržište je ostalo u uvjerenju da EU može da kupuje rusku naftu", kazala je Amrita Sen, šefica istraživanja u konsultanstkoj firmi Energy Aspects. "To je potpuno pogrešno, budući da embargo ima primat u odnosu na ograničenje cijena". Na proljeće bi moglo doći do "značajnog" zatezanja naftnih tržišta, kazala je ona.
Pojedini trgovci ukazuju na ranija oštra upozorenja na nestašice, koja se nikada nijesu obistinila, poput bojazni 2019. da će pravila o transportu goriva koja su stupila na snagu početkom 2020. poremetiti snabdijevanje dizel gorivom.
Globalna tržišta su sagrađena na linijama isporuke prirodnog gasa između Rusije i Evrope, te nafte i gasa između Bliskog istoka i Azije. Ne znamo kako će tržište funkcionisati nakon određenog datuma. To prilagođavanje će biti dramatično...
Prošlog proljeća, Međunarodna agencija za energiju saopštila je da će zbog sankcija na rusku naftu njena proizvodnja pasti za skoro trećinu u roku od nekoliko mjeseci, što je bilo alarmantno predviđanje koje je uticalo na rast globalnih cijena i na odluku zapadnih država da oslobode naftne rezerve predviđene za vanredne situacije.
Budući da oprezno pristupaju novim predviđanjima, trgovci bi mogli ostati izloženi opasnostima, tvrdi Martin Rats, glavni robni strateg u Morgan Stanley.
"Rusija uspijeva da izvozi svoju naftu na prilično redovnom nivou", kazao je Rats. "Ukoliko se ispostavi da embargo zaista grize, i velika količina nafte treba da bude preusmjerena, a dio će se izgubiti u tom procesu, onda će to biti pozitivno za cijene nafte".
Drugi tvrde da će samo ograničenje cijene izazvati rast cijena. Sadašnja trvenja oko ruske naftne trgovine će se intenzivirati sa "značajnim uticajem" na naftna tržišta sljedeće godine, smatraju analitičari u Bernstinu.
Oko 2,4 miliona barela ruske nafte dnevno moraće da nađu novo odredište izvan država EU i G7. Očekuje se da Indija, Kina i drugi kupci preuzmu dio toga. Međutim, oni su nagovijestili da neće učestvovati u ograničavanju cijena, strahujući da ne ugroze odnose sa Moskvom.
Bernstin procjenjuje da bi Rusiji moglo biti potrebno čak 100 dodatnih brodova spremnih da rade bez zapadnih osiguranja kako bi transportovala svoju naftu u oblasti izvan ograničenja cijena. To će Rusija teško obezbijediti čak i ako angažuje takozvanu "mračnu flotu" tankera koje koriste zemlje pod sankcijama poput Irana.
Usljed toga, prema Bernstinu, zalihe će se smanjivati usljed čega će barel nafte sljedeće godine koštati 120 dolara, čak i sa recesijom.
Vitol, najveći svjetski nezavisni trgovac naftom, procjenjuje da ruski izvoz može pasti i za milion barela dnevno, što je oko dvadeset odsto od količine koju transportuje morskim putem.
Uticaj bi mogao biti još dramatičniji. Kremlj je već saopštio da bi mogao uskratiti snabdijevanje državama koje budu poštovale ograničenje cijena. Američko ministarstvo finansija tvrdi da Moskva neće ići dalje i da će ipak pokušati da proda svoju naftu drugim državama jer bi smanjivanjem proizvodnje rizikovala da nanese dugoročnu štetu svojim naftnim poljima.
"Nemamo razloga da vjerujemo da će to učiniti", kazao je jedan visoki zvaničnik Ministarstva finansija. "Jer na kraju, to nije u njihovom interesu. Svaki njihov postupak u cilju povećanja cijena uticao bi na nove klijente".
Međutim, drugi su manje optimistični poučeni nedavnim iskustvima. Dugoročni ekonomski interes teško da je motivisao Moskvu kada je uništila svoju reputaciju pouzdanog snabdjevača Evrope gasom, tvrde oni.
"Rekli su da će zavrnuti gas svakome ko ne plaća u rubljama - i to se dogodilo", kazao je Rats. "Treba uzeti u obzir i mogućnost da zaista dođe do prekida izvoza nafte".
Ostali u industriji, takođe, ukazuju na kapacitet Rusije da izaziva nevolje u drugim djelovima svijeta. Naftovod kojim se dnevno preveze milion barela kazahstanske nafte preko Rusije do Crnog mora, koji je proteklih mjeseci Moskva povremeno zatvarala iz neobičnih meteoroloških razloga, mogao bi biti meta. Takođe, ruske posredničke snage su i dalje prisutne u nestabilnom libijskom naftnom sektoru.
"Smatram da Rusi namjeravaju da što je moguće više ovu zimu učine mučnom za zapad kako bismo preispitali našu podršku Ukrajini", kazao je Kroft iz RBC-a. "Jasno smo pokazali da je naša bolna tačka energija, stoga smatram da će Putin pokušati da ovu energetsku detoksikaciju oteža nizom njegovih hibridnih tehnika".
Ima puno tema za diskusiju kada se zvaničnici Moskve u nedjelju pridruže drugim članicama Opeka+. Sastanak se održava svega dva mjeseca nakon što je odluka o smanjenju proizvodnje izazvala bijes u Sjedinjenim Državama, i svega nekoliko sati prije nego što zapadne zemlje pokušaju da nametnu kontrolu cijena.
Zalivske članice Opeka, poput Saudijske Arabije i UAE insistiraju na tome da nijesu stale na stranu Rusije i da samo pokušavaju da upravljaju nestabilnim tržištem koje ostaje krvotok globalne ekonomije. Međutim, privatno, oni se protive ograničavanju cijena jer vjeruju da im se to jednog dana može obiti o glavu.
Takođe, ukazuju na ono što smatraju licimjerjem zapada: zahtijevajući veću proizvodnju dok istovremeno traže niže cijene, za koje industrija tvrdi da su zaustavile investicije i ostavile tržište nepripremljenim za ovu i krizu koja bi mogla uslijediti.
Želja zapadnih država da ubrzaju prelaz sa nafte i gasa je takođe fitilj u tom odnosu, predstavljajući egzistencijalnu prijetnju za moć lidera Opeka iako su njihovi građani među onima koji su najviše izloženi klimatskim promjenama.
Suhail al Mazrui, ministar energetike UAE, nakon posljednjeg sastanka Opeka+, ukazao je na neke od očiglednih kontradiktornosti zapadne energetske politike tvrdeći da zapadne prijestonice treba da pozdrave njihove napori za podizanje cijena.
"Radi se o onome što je dobro za tržište i o tome da ubuduće imamo dovoljno resursa za vas na zapadu", kazao je on.
Sastanak Opeka+ u nedjelju mogao bi biti još jedna prekretnica dok se globalni energetski poredak zasnovan na decenijama dubokih veza između proizvođača i potrošača urušava usljed ruske invazije na Ukrajinu.
"Oni su otvoreno upotrijebili njihovu energiju, njihov gas, kao oružje - i to je suštinski pokazalo EU da može koristiti energiju kao oružje protiv njih", kazao je Divan iz S&P. Sada slijedi poništavanje ustanovljenog poretka.
"To je jaz u cijeni. To su sankcije. To su ruski postupci na tržištu gasa. To je reakcija Opeka. To je politika Saudijske Arabije ... Potencijalni poremećaj u bliskoj budućnosti je van kontrole".
Priredile: A. Šofranac; N. Bogetić
Bonus video:
