Neposredno nakon povlačenja zapadnih trupa iz Avganistana međunarodni mediji i organizacije upozorili su da bi talibani mogli iskoristiti njihove biometrijske uređaje koje su ostavili za sobom. Postojala je bojazan da bi talibani uz pomoć tih uređaja mogli identifikovati ljude koje smatraju svojim neprijateljima. Do sada nije bilo dokaza da je to zaista moguće u praksi.
Međutim, istraživanja bavarskog javnog servisa BR potvrđuju da ti uređaji predstavljaju realnu opasnost. To je pokazala tehnička analiza IT stručnjaka koji rade za Chaos Computer Club (CCC). O tome je pisao i američki list Njujork tajms.
Nema zaštite
Njemački stručnjaci za IT bezbjednost koje je predvodio hamburški informatičar Matijas Marks istražili su nekoliko biometrijskih uređaja i otkrili da podaci koji su memorisani na njima nisu dodatno zaštićeni kodiranjem, odnosno da se na jednostavan način može zaobići šifra na uređajima.
"Talibani odmah mogu koristiti te uređaje", kaže Marks u intervjuu za BR. "Praktično ne postoji nikakva prepreka".
Na jednom je uređaju Marks osim toga pronašao bazu podataka s biometrijskim podacima više od 2.600 osoba. Među njima su bile fotografije lica, otisci prstiju ili skenovi očiju, a to su sve podaci na osnovu kojih se može identifikovati osoba.
Kod jednog dijela podataka se očito radi o teroristima, koji se nalaze na listi traženih osoba Ministarstva odbrane Sjedinjenih Država. Među njima je i jedan član takozvane "Zauerlandske grupe", optužene za pripremanje terorističkih napada u Njemačkoj, te jedna osoba za kojom se tragalo u vezi sa napadima napada 11. septembra 2001. u SAD.
Što se tiče ostalih podataka na analiziranom uređaju, radi se vjerovatno o informacijama koje su sačuvane u okviru korišćenja samih uređaja na terenu, na primjer na kontrolnim tačkama američke vojske u Iraku i u Avganistanu.
Sudeći po GPS koordinatama, uređaj je bio u upotrebi 2012. u pokrajini Zabul na jugu Avganistana.
Pomagači Zapada
Osim biometrijskih podataka i imena, na uređajima se nalaze i informacije o veličini, težini, datumima rođenja i brojne druge stvari.
Pikantno je što su neke osobe u toj bazi podataka identifikovane kao bivši članovi policije, odnosno vojske. Neki drugi ljudi su imali dozvolu pristupa vojnim kampovima zapadnih snaga.
"Uz pomoć tih podataka Talibani vrlo lako mogu otkriti jesu li konkretni ljudi radili za vojsku", tvrdi IT-stručnjak Marks.
Marks je inače uređaje koje je analizirao CCC kupio na internet-tržnici Ibeju (eBay). Tamo su ih nudili trgovci koji su se specijalizovali na prodaju rashodovane opreme američke vojske. Na osnovu svega toga može se pretpostaviti da se na brojnim uređajima koje su zapadne trupe ostavile u Avganistanu nalaze osjetljivi podaci.
Hjuman rajts voč upozorava
Organizacija za zaštitu ljudskih prava Hjuman rajts voč (HRW) već je upozoravala da Talibani mogu iskoristiti biometrijske uređaje. "Sad je jasno da su ti uređaji apsolutno nesigurni i da nisu bili prikladni za korišćenje u Avganistanu", kaže Belkis Vil, koja je u organizaciji zadužena za istraživanje kriza i konflikata.
Od američke vlade Vil zahtijeva da hitno djeluje. Ugroženim osobama mora se pružiti mogućnost da napuste Avganistan i zatraže azil.
Nejasno je koliko je tih uređaja dospjelo u ruke Talibana. U jednom izvještaju Američke državne revizije iz 2021. godine, spominje se brojka od 7.000 biometrijskih uređaja koji su korišćeni u Avganistanu.
Na pitanje BR-a, Ministarstvo obrane SAD je potvrdilo da je Avganistanskoj vojsci isporučeno 1.200 takvih uređaja. Izvorno su se ti uređaji mogli spojiti s bazama biometrijskih podataka u SAD. Ali to povezivanje više nije moguće, potvrđeno je bavarskom javnom servisu.
Njemački podaci na uređajima?
S tim su uređajima i pripadnici Bundesvera prikupljali biometrijske podatke u Avganistanu. Ministarstva obrane SAD i Njemačke potpisali su 2011. sporazum o saradnji, koji je bio tajan, i tek ga je kasnije objavio Vikiliks.
U bazi podataka koju je otkrio Marks, nalazi se i jedan upis koji su možda unijeli pripadnici Bundesvera. Radi se o informaciji uz koju stoji napomena „GER“. Savezno ministarstvo obrane iz Berlina na je na pitanje BR saopštilo da ne raspolaže nikakvim informacijama o tom slučaju.
Uređaji koje je koristio Bundesver predati su komandi misije NATO u Avganistanu, tvrdi Ministarstvo obrane.
"Ogroman skandal"
Klara Binger, poslanica opozicione Ljevice u Bundestagu i članica Istražnog odbora koji se bavi misijom u Avganistanu, u intervjuu za BR kaže da se radi o "ogromnom skandalu".
"Ako uređaji s ličnim podacima ljudi zaista dospiju u ruke Talibana, onda to predstavlja veliku opasnost za ljude", kaže ona. I dodaje da je odgovornost na saveznoj vladi i Bundesveru.
"Oni koji skupljaju i čuvaju takve podatke, moraju se pobrinuti i za to da oni ne dospiju u pogrešne ruke". Savezna vlada mora odgovoriti na pitanje šta se dogodilo s podacima, smatra Binger.
Ministarstvo odbrane je u odgovoru na pitanja BR dodalo kako ne postoje indicije da SAD nisu uništile podatke koje su na terenu sakupljali Njemci. I dodaje kako nije poznato koliko je ljudi u Avganistanu Bundesver obuhvatio procesom prikupljanja biometrijskih podataka.
Inače je povlačenje stranih snaga i osoblja u avgustu 2021. proteklo haotično. Ispostavilo se da recimo Njemačka nije uspjela da evakuiše hiljade ljudi koji su godinama kao vodiči, prevodioci ili drugo osoblje pomagali Bundesveru i njemačkim organizacijama. Neke od njih su kasnije ubili Talibani.
Bonus video:
