U Hrvatskoj se slučaj zove „afera Zambija“. Osmoro Hrvata i dalje je u pritvoru u afričkoj zemlji, osumnjičeno za trgovinu djecom koju su htjeli da usvoje. Usvajanje djece u inostranstvu veliki je problem Afrike.
Trebalo je to da bude ostvarenje sna: četiri hrvatska para napokon su usvojila djecu iz Demokratske Republike Kongo, barem su tako vjerovali.
Međutim, prije nego što uspjeli da se ukrcaju na avion, zambijske vlasti privele su Hrvate tvrdeći da su papiri za usvajanje djece krivotvoreni. Stoga se sada suočavaju s optužbama za trgovinu djecom.
Od decembra su u pritvoru proveli najmanje mjesec dana, a zambijski sud im je tek nedavno odobrio da izađu uz kauciju. Procedura je komplikovana, te je osmoro hrvatskih državljana još u pritvoru. Ako i izađu, morali bi da tokom suđenja ostanu u Zambiji.
DW je kontaktirao Zambijsko odjeljenje za migracije, Ministarstvo socijalne brige koje trenutno ima starateljstvo nad djecom, i ambasadu Konga. Međutim, niko od institucija nije bio voljan da komentariše slučaj.
Iz kancelarije Delegacije Evropske unije u Zambiji za DW su rekli da pomno prate slučaj, pogotovo jer Hrvatska, članica EU, nema ambasadu u Zambiji.
„Kao institucija, zainteresovani smo za ovaj slučaj jer su umiješani građani iz evropske zemlje“, rekao je Elias Banda, portparol Delegacije EU u Zambiji.
Rasprava o usvajanju djece
Ovaj slučaj je ponovno pokrenuo staru raspravu o usvajanju djece u Africi u kojoj su umiješani zapadni državljani. Kritičari tvrde da je u nekim slučajevima ta praksa olakšala trgovinu djecom.
Oni koji podržavaju praksu usvajanja vjeruju da ona pomaže u umanjenju problema kad je riječ o hrani, odjeći i uslovima smještaja siročadi u Africi.
„U posljednje vrijeme policija je presrela mnogo slučajeva trgovine ljudima, posebno na putu u druge zemlje“, rekao je za DW Josfat Njovu, izvršni direktor organizacije Advocacy for Child Justice u Zambiji.
„To je zabrinutost koju imamo kao zemlja, ali i kao organizacije civilnog društva“, rekao je Njovu, naglašavajući da Zambija mora ojačati zakone i propise koji se tiču trgovine djecom i ljudima.
„Suočavamo se sa slabim graničnim kontrolama na nekim granicama i u nekim zemljama, a to daje priliku neregistrovanoj djeci ili ljudima da prođu“, kaže Njovu.
Godine 2014. kenijska vlada donijela je dvadesetogodišnji moratorijum na usvajanja djece čiji su usvojitelji iz drugih država, navodeći, između ostalog, zabrinutost zbog postojećih rupa u zakonima o usvajanju lokalne djece.
Vlada je zatim oduzela licence agencijama koje posreduju u procesu usvajanja.
Prethodno su kenijska Vlada i Unicef ispitali proces, tvrdeći da je podložan manipulacijama i da vodi komercijalnom usvajanju dece. To, kako smatraju, tu djecu dovodi u opasnost od eksploatacije.
Južnoafrička Republika je ranije imala zabranu usvajanja djece za parove iz inostranstva. Međutim, kasnije ju je ukinula nakon što je uspostavila odgovarajući pravni okvir u kojem su mogli pratiti kretanje usvojitelja.
Pažljiva procedura
U Zambiji svako usvajanje mora proći kroz razrađeni postupak u koji je umiješano više vladinih organizacija kako bi se međusobno kontrolisale.
„Proces počinje s Ministarstvom za razvoj zajednice“, kaže Lisuba Kabanda, predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova.
Kabanda kaže da, nakon što se uvjere da je porodica kvalifikovana za usvajanje djeteta, slučaj biva proslijeđen sudu kako bi odobrio usvajanje.
„Onda Ministarstvo za razvoj zajednice sastavlja dokumentaciju, zajedno sa usvojenjem. To se predaje našem odeljenju za registraciju, da bismo izdali potvrdu o usvajanju, zajedno sa skraćenim izvodom iz matične knjige rođenih“, dodaje Kabanda.
Bonus video:
