Nakon krvoprolića u Jerusalimu i na Zapadnoj obali i mjesec dana otkad je najviše desničarska vlada u Izraelu preuzela dužnost, Izrael i Palestinci rizikuju da upadnu u novi ciklus šireg sukoba, budući da je na obje strane snažan pritisak za osvetom, kazali su analitičari.
Jedan palestinski napadač ubio je sedam ljudi blizu sinagoge u predgrađu Jerusalima u petak veče, dan nakon što su izraelske snage upale u grad Dženin na okupiranoj Zapadnoj obali pri čemu je stradalo 10 osoba uključujući sedam napadača.
Izrael je u subotu saopštio da šalje vojna pojačanja u Zapadnu obalu i obećao “brzu i snažnu reakciju” na napad, koji je palestinska militantna grupa Hamas slavila kao odmazdu za operaciju u Dženinu.
Izraelsko-palestinski konflikt je decenijama jenjavao i buktao tokom ratova, ustanaka i mirovnih procesa. Sada je Izrael normalizovao odnose sa više arapskih država, dok Palestinci postaju sve više izolovani i podijeljeni, navodi agencija Rojters.
Dok je mogućnost za politički napredak slabija nego ikada posljednjih godina, a svjetske sile su usmjerene na rat u Ukrajini, nasilje se intenzivira.
Najnovija eskalacija uslijedila je nakon mjeseci sukoba u kojima je ubijeno 190 Palestinaca, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija. Pored sedam ubijenih u petak, Palestinci su prošle godine, prema podacima izraelske vlade, ubili 29 Izraelaca i stranih državljana, uključujući civile i vojnike.
Tenzije su porasle otkad se premijer Benjamin Netanjahu vratio na vlast u decembru sa religioznim nacionalistima na ključnim pozicijama u vladi, obećavajući čvršći stav i naljutivši Palestince.
”Mislim da će se ovo pogoršanje nastaviti i da je to neizbježno”, kazao je za Rojters Gasan al Hatib, palestinski analitičar i profesor politikologije na Birzajt univerzitetu na Zapadnoj obali.
Uspon populističke izraelske politike podstiče pozive na beskompromisnu akciju protiv Palestinaca, što bi rezultiralo “daljom palestinskom reakcijom, što vodi u kontinuiranu eskalaciju”, kazao je Hatib.
Izraelski ministar za nacionalnu bezbjednost Itamar Ben Gvir, koji je naljutio muslimane posjetom džamiji Al Aksi nekoliko dana nakon stupanja na dužnost, podržava smrtnu kaznu za Palestince osuđene za ubistvo Izraelaca i imunitet od krivičnog gonjenja za izraelske vojnike i policiju.
U obraćanju nakon napada u petak, on je obećao više dozvola za nošenje oružja Izraelcima i kazao da je dao uputstva policiji da uništi palestinske kuće izgrađene bez dozvole u Istočnom Jerusalimu, koji je Izrael okupirao u ratu 1967.
Portparol Hamasa Hazem Kasem kazao je da potezi Izraela “neće zaustaviti legitimni otpor našeg naroda protiv okupacije” i istakao da će Palestinci nastaviti njihovu “slavnu revoluciju”.
Uprkos žestokom narativu militantne grupe koja kontroliše Gazu, Hamas nije usmjerio svoje rakete ka Izraelu - kao što je to učinio u ratu 2021 - a Netanjahu insistira da Izrael ne želi eskalaciju, što makar za sada sprečava novi požar.
Ipak, sa najmanje 35 ubijenih Palestinaca ove godine, uključujući vojnike i civile, slabe su naznake o popuštanju tenzija. Izrael je saopštio da su meta njihovih upada u Zapadnu obalu bili ekstremisti. Palestinci izraelske upade nazivaju agresijom na okupiranoj teritoriji.
Napad u petak veče koji je sproveo 21-godišnji Palestinac Kaire Alkam, dogodio se dok su se Izraelci spremali za šabat i na Međunarodni dan sjećanja na holokaust.
Rojters ističe da situaciju komplikuju i napadači takozvani “usamljeni vukovi”, koji djeluju nezavisno, ali za koje Izrael tvrdi da ih često radikalizuju snimci na TikToku i drugi materijal od grupa poput Hamasa iako nijesu direktno povezani sa njima.
Alkamov otac je kazao da njegov sin nije bio povezan sa militantnim grupama. Alkamov djed, prema tvrdnjama porodice, ubijen je u napadu nožem prije četvrt vijeka. Jevrejski naseljenik koji je uhapšen za to ubistvo pušten je na slobodu nakon mjesec dana pritvora pošto je sud zaključio da nema dovoljno dokaza za krivično gonjenje, prenijeli su izraelski mediji.
Hatib tvrdi da je palestinski bijes rezultat postupaka izraelskih vojnika i jevrejskih naseljenika, a ne palestinskih grupa. “Ne treba im Hamas, ne treba im Fatah, ne treba im niko da ih podstiče. Dovoljno je da samo gledaju šta rade naseljenici i šta rade izraelski vojnici”, kazao je Hatib.
”Jedini izlaz iz ovog lanca akcija i reakcija jeste politički proces koji može Palestincima vratiti nadu u miran kraj okupacije”, kazao je Hatib za Rojters.
Ipak, male su šanse za koordinisanu reakciju, budući da je palestinsko rukovodstvo podijeljeno na izolovanu islamističku grupu Hamas u Gazi i međunarodno priznatu, ali slabu Palestinsku upravu na Zapadnoj obali.
”U svakoj oblasti na Zapadnoj obali dešava se neka vrsta oružanih sukoba, međutim to nijesu jedinstveni masovni pokreti”, kazao je za britansku agenciju Tahani Mustafa iz Međunarodne krizne grupe.
Halid Elgindi sa Instituta za Bliski istok kazao je da sadašnje tenzije podsjećaju na situaciju iz 2000. kada je posjeta tadašnjeg izraelskog opozicionog lidera Arijela Šarona bila okidač za palestinske proteste koji su prerasli u drugu intifadu, ili ustanak.
”Sve bi moglo biti varnica”, kazao je Elgindi.
Taj prolongirani konflikt obnovio je međunarodne mirovne napore. Međutim, u trenutku kada su mnoge zemlje fokusirane na rat u Ukrajini i domaće ekonomske izazove, male su šanse da će spolja stići pritisak za sprečavanje ulaska u širi konflikt.
Američki državni sekretar Entoni Blinken ove nedjelje boravi u posjeti Izraelu i Zapadnoj obali. Blinken je osudio napad u Jerusalimu u petak u saopštenju u kojem nije pomenuo obavezivanje SAD da će se pozabaviti širom krizom.
”Imamo situaciju koja je veoma slična dinamici kakvu smo imali tokom druge intifade, ali bez vanjskih aktera koji djeluju na način na koji su djelovali tada”, kazao je Elgindi.
Bonus video:
