Jedna egipatska udovica se bori kako bi obezbijedila meso i jaja za njeno petoro djece. Iscrpljeni njemački vlasnik perionice pokušava da izađe na kraj sa računima koji su se upetostručili. Nigerijske pekare su zatvorene, jer ne mogu da priušte brašno.
Godinu dana nakon što je Rusija napala Ukrajinu 24. februara 2022, i izazvala veliku patnju, globalna ekonomija se i dalje suočava sa posljedicama - nestašica zaliha žita, đubriva i energije u kombinaciji sa rastom inflacije i ekonomskom nesigurnošču u svijetu koji se i prije rata borio sa oba ova problema, navodi agencije Asošijetid pres.
Uprkos strahotama rata, postoji jedna utjeha: moglo je biti gore. Kompanije i države u zemljama u razvijenom svijetu su se pokazale iznenađujuće otporne, izbjegavajući do sada najgori scenario bolne recesije.
Međutim, u novim ekonomijama, bol je bio intenzivniji.
U Egiptu, gdje skoro polovina populacije živi u siromaštvu, Halima Rabije godinama se muči kako bi nahranila petoro djece školskog uzrasta. Sada je ova 47-godišnja udovica smanjila upotrebu čak i najosnovnijih namirnica usljed rasta cijena.
”Postalo je nepodnošljivo”, kazala je Rabije dok je išla na posao čistačice u državnoj bolnici u gradu Giza. “Meso i jaja su postali luksuz”.
U Sjedinjenim Državama i drugim bogatim zemljama, bolni rast cijena namirnica djelimično podstaknut uticajem rata na cijene nafte, polako popušta. To je podstaklo nade da će borci protiv inflacije u američkim Federalnim rezervama popustiti sa povećanjem kamatnih stopa koje je prijetilo da odvede najveću svjetsku ekonomiju u recesiju i uzrokovalo pad drugih valuta u odnosu na dolar.
Kina je takođe krajem prošle godine odustala od drakonskih ograničenja protiv širenja kovida, što je podstaklo rast u drugoj po veličini svjetskoj ekonomiji.
Sreća je takođe odigrala svoju ulogu. Zima je toplija od uobičajene, što je pomoglo u smanjenu cijena prirodnog gasa i ograničilo štetu od energetske krize nakon što je Rusija u velikoj mjeri prekinula snabdijevanje Evrope. Ipak, cijene nafte i gasa su dovoljno visoke da ublaže posljedice za rusku ekonomiju koja se oslanja na energetski izvoz, ističe AP.
Rat je “ljudska katastrofa”, kazao je za američku agenciju Adam Posen, predsjednik Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju. “Međutim, njegov uticaj na svjetsku ekonomiju je prolazni šok”.
Ipak, na mnogo načina, rat uzrokuje bol. U Evropi, na primjer, cijene prirodnog gasa su i dalje tri puta veće nego što su bile prije nego što je Rusija počela da nagomilava vojsku na ukrajinskoj granici.
Sven Par, koji upravlja perionicom u Valdernu, na jugozapadu Njemačke, ove godine je suočen sa računom za gas od oko 165 000 eura - što je znatno više u odnosu na 30 000 eura koliko je iznosio prošle godine - kako bi održavao u funkciji 12 mašina koje mogu oprati osam tona rublja dnevno.
”Svi, do jednoga, ove račune pokušavamo da naplatimo od naših mušterija”, kazao je Par.
Do sada, on je uspijevao da zadrži svoje mušterije tako što im je pokazao račune za energiju koji su pratili povećanje cijena u perionici.
Rat je ljudska katastrofa, međutim, njegov uticaj na svjetsku ekonomiju je prolazni šok", kazao je za Adam Posen, predsjednik Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju.
”Za sada je funkcionisalo”, kazao je on. “Istovremeno, mušterije negoduju i troškove dalje prebacuju svojim klijentima”.
Mada je uspio da zadrži stalne mušterije, njegovi klijenti sa druge strane smanjuju usluge. Restorani sa manje gostiju peru manje stolnjaka. Nekoliko hotela zatvoreno je u februaru kako ne bi plaćali račune za grijanje tokom slabe sezone, što znači da manje hotela traži usluge pranja čaršava.
Bolno visoke cijene hrane naročito pogađaju siromašne. Rat je poremetio snabdijevanje pšenicom, ovsom i jestivim uljem iz Ukrajine i Rusije, koji su bili glavni snabdjevači za Afriku, Bliski istok i djelove Azije u kojima su mnogi suočeni sa prehrambenom nesigurnošću. Rusija je takođe bila glavni snabdjevač đubriva.
Mada je dogovor kojem su posredovale Ujedinjene nacije omogućio isporuku nekih prehrambenih proizvoda iz regiona Crnog mora, on sljedećeg mjeseca treba da bude obnovljen.
U Egiptu, koji je najveći svjetski uvoznik pšenice, Rabije je morala da nađe drugi posao u jednoj privatnoj klinici, ali se i dalje muči da prehrani djecu usljed rasta cijena. Ona zarađuje manje od 170 dolara mjesečno.
Rabije je za AP kazala da sprema meso jednom mjesečno i da kupuje druge jeftinije proizvode kako bi njena djeca dobijala proteine. Međutim i te proizvode je sve teže naći.
Vlada je pozvala Egipćane da koriste pileće noge i krila kao alternativni izvor proteina - što je predlog koji se našao na udaru kritika na društvenim mrežama, ali je takođe doveo do porasta potražnje.
”Čak su i pileće noge postale skupe”, kazala je Rabije.
U Nigeriji, koja je vodeći uvoznik ruske pšenice, cijene hrane su prošle godine skočile za 37 odsto. Zbog nestašice pšenice, cijene hleba su se na nekim mjestima udvostručile, navodi AP.
”Ljudi su prinuđeni da donose krupne odluke “, kazao je Aleksander Verhes, koji upravlja kompanijom za preradu žitarica, “Kakvu hranu da kupuju? Da li novac da troše na hranu? Obrazovanje? Ljekove?”.
Najmanje 40 odsto pekara u nigerijskoj prijestonici Abudži zatvoreno je nakon što je cijena brašna skočila 200 procenata.
”Oni koji i dalje rade skoro da nemaju nikakav profit”, kazao je za AP Mansur Umar, predsjednik udruženja pekara. “Dosta ljudi je prestalo da jede hleb. Zbog skupoće su prešli na alternativne proizvode”.
U Španiji, vlada troši 300 miliona eura kako bi pomogla farmerima da kupe đubrivo, čija se cijena udvostručila od početka rata u Ukrajini.
”Đubrivo je od ključnog značaja jer je neophodno nahraniti zemlju”, kazao je Hoze Sančez, poljoprivrednik iz sela Anhuelo, istočno od Madrida. “Ako zemlja nije nahranjena, onda usjevi neće rasti”.
Sve to znači usporavanje globalne ekonomije. Međunarodni monetarni fond je smanjio prognoze rasta ove i prošle godine u iznosu od oko bilion dolara izgubljene proizvodnje. Evropska ekonomija, na primjer, “i dalje je izložena direktnim udarima” uprkos padu cijena energenata i izložena je riziku od recesije, kazao je za AP Nejtan Šits, glavni ekonomista u bankarskom gigantu Siti.
MMF je saopštio da su potrošačke cijene prošle godine porasle 7,3 odsto u najbogatijim državama - što je iznad prognoze u januaru 2022 od 3,9 odsto - i 9,9 procenata u siromašnijim zemljama, što je više u odnosu na očekivanih 5,9 odsto prije invazije.
U Sjedinjenim Državama preduzeća su usljed takve inflacije bila primorana da se snađu.
Stejsi Elmore, jedna od osnivača kompanije Luksuri pergola u Noblsvilu u Indijani, kazala je da je zdravstveno osiguranje za osmoro zaposlenih poraslo 39 odsto tokom prošle godine - na 10 000 dolara mjesečno. Usljed nedostatka radne snage, ona je bila primorana da poveća platu glavnom monteru sa 24 na 30 dolara po satu. Inflacijom pogođeni potrošači počeli su da oklijevaju da plate 22 500 dolara za luksuzne baštenske konstrukcije i vidikovce - koje se prodaju preko posrednika. Prodaja je pala prošle godine. Stoga se Elmorova opredijelila za “uradi sam” pristup, prodajući direktno kupcima po znatno smanjenoj cijeni od 12 850 dolara.
”Sa tako visokom inflacijom, radili smo na tome da učinimo naše proizvode privlačnijim i pristupačnijim za prosječne kupce”, kazala je Elmorova.
U prijestonici Indonezije, Džakarti, mnogi ulični prodavci znaju da rast troškova ne mogu naplatiti od ionako iscrpljenih mušterija. Umjesto toga neki su odlučili da smanje porcije. “Od kilograma riže nekada smo pravili osam porcija... ali sada pravimo deset”, kazao je za AP 52-godišnji Mukroni koji ima štand za prodaju obroka. On kaže da niko neće doći da kupuje ako su cijene previsoke.
”Nadamo se miru”, kazao je on, “jer na kraju, niko neće ni pobijediti niti izgubiti. Svi će biti žrtve”.
Bonus video:
