Predsjednik Filipina Ferdinand Markos Mlađi rekao je da ta zemlja neće izgubiti ni centimetar teritorije, a njegove izjave uslijedile su nakon nastavka tenzija sa Kinom u Južnom kineskom moru.
Ova zemlja u jugoistočnoj Aziji protestovala je ove sedmnice zbog, kako je to nazvala, "agresivnih aktivnosti" Pekinga koje su podstakle dugotrajni teritorijalni spor oko Južnog kineskog mora, prenosi Rojters.
"Zemlja je doživjela pojačane geopolitičke tenzije koje nisu u skladu sa našim idealima mira i ugrožavaju bezbjednost i stabilnost zemlje, regiona i svijeta", rekao je Markos u govoru na jednom vojnom događaju.
Dodao je da će nastaviti da podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet Filipina u skladu sa ustavom te zemlje i međunarodnim pravom.
Povezani članci
"Radićemo sa našim susjedima da obezbijedimo bezbjednost", dodao je Markos Mlađi.
Rojters navodi da Ambasada Pekinga u Manili nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je njena obalska straža sprovela akcije u skladu sa zakonom.
Markos je u utorak pozvao kineskog izaslanika kako bi izrazio "ozbiljnu zabrinutost" zbog "sve veće učestalosti i intenziteta akcija" Pekinga protiv filipinske obalske straže i filipinskih ribara u Južnom kineskom moru.
Filipinsko ministarstvo vanjskih poslova u utorak je takođe uložilo diplomatski protest nakon što je Filipinska obalska straža optužila kinesku, da je s jednog broda uperila laser vojnog tipa na filipinsko plovilo u Južnom kineskom moru, privremeno oslijepivši članove posade.
Međutim, Markos vidi incident laserskog uperavanja kao nedovoljan da se pozove na sporazum o međusobnoj odbrani sa Sjedinjenim Američkim Državama, dugogodišnjim saveznikom.
"Ako bismo to aktivirali, onda bi to samo pojačalo tenzije u tom području i mislim da bi to bilo kontraproduktivno", rekao je Markos.
Nedavne akcije Kine uslijedile su samo mjesec nakon Markosove državne posjete Pekingu, gdje su se dvije zemlje obavezale da će mirno rješavati sporove i jačati saradnju, dodao je Rojters.
Kina polaže pravo na velike djelove strateškog plovnog puta u Južnom kineskom moru, gdje godišnje prođe oko tri milijarde dolara u trgovini brodovima.
Međunarodni tribunal u Hagu 2016. je poništio tu odluku.
Bonus video:
