Akcije američkih banaka juče su se donekle oporavile nakon što je krah Banke Silicijumske doline (SVB) i Signičer banke uticao da investitori, ionako uznemireni zbog posljedica koje će rast kamatnih stopa imati na kreditore, počnu da panično povlače novac.
Zabrinutost zbog potencijalnog prelivanja krize takođe je uticala na akcije banaka u Aziji i Evropi dok su investitori preispitivali rizike, uprkos uvjeravanjima predsjednika Sjedinjenih Država Džoa Bajdena i drugih donosilaca odluka da je finansijski sistem bezbjedan.
Indikator kreditnog rizika za banke eurozone dostigao je najveći nivo od sredine jula, dok je rejting agencija Mudis smanjila prognoze od negativnog do stabilnog "kako bi odrazio rapidno pogoršanje operativnog okruženja".
"Ukoliko ne dođe do većih krahova u skorijoj budućnosti, onda će strahovi početi da jenjavaju", kazao je za Rojters Džek Eblin iz Kreset kapitala.
U Evropi, gde pojedini kreditori smatraju manje ranjivim, bankarski indeks SKS7P je prvo pao, a zatim se oporavio i porastao za 2,7%.
"Ključna razlika između evropskih i američkih sistema, koja će ograničiti uticaj preko Atlantika jeste u tome što su obveznice evropskih banaka niže, a depoziti stabilniji", navodi se u izvještaju Mudisa.
Evropski ministri finansija i komesar za ekonomiju u ponedjeljak su nakon najvećeg pada vrijednosti akcija evropskih banaka od početka rata u Ukrajini, pozvali na smirenost i pokušali da smanje rizik od prelivanja krize.
"Postoji mogućnost indirektnog prelivanja, ali u ovom trenutku ovo ne vidimo kao konkretni rizik", kazao je evropski komesar za ekonomiju Paolo Đentiloni.
Najgore pogođena evropska banka u ponedjeljak je bila Komerc banka, čije su akcije pale za skoro 13 odsto, ali je njemački ministar finansija Kristijan Lindner na sastanku ministara finansija eurozone kazao da krah SVB banke "ništa ne mijenja" za Njemačku.
"Ja vjerujem u njemačku ekonomiju", kazao je on.
Francuski ministar Bruno le Mer i njegov beligijski kolega Vinsent van Petegem takođe su na sastanku u Briselu kazali da nema konkretnih bojazni za njihove banke, iako su akcije banaka Sosijete ženeral i BNP Paribas u ponedjeljak pale za skoro šest odsto.
Azijski bankaraski sektor je zabilježio pad tokom noći, a najteže su pogođene japanske banke uprkos uvjeravanjima Banke Japana u sigurnost mehanizama za zaštitu kapitala.
Promjene na tržištu su pokazale da bojazni investitora zbog potencijalnog prelivanja krize na kreditore širom svijeta nijesu u potpunosti umirene Bajdenovim uvjeravanjima niti vanrednim američkim mjerama u vidu pomoći bankama omogućavajući im pristup dodatnom finansiranju.
"Ovo je dio procesa za pooštravanje finansijskih uslova kako bismo bili sigurni da smo na putu da normalizujemo svijet sa višim kamatnim stopama", kazao je juče Edvard Pik, jedan od predsjednika Morgan Stenlija. "Ali možda će biti iznenađenja, još su moguće reakcije", kazao je on.
"Fajnenšl tajms" je objavio da je nakon kraha SVB veliki broj klijenata odlučio da prebaci račune u veće američke banke poput JP Morgan i Sitigrup.
Bajden je u ponedjeljak kazao da vanredne mjere njegove administracije znače da Amerikanci mogu biti uvjereni da je američki bankaraski sistem "bezbjedan", ali je obećao i snažniju regulativu nakon propasti najveće američke banke od finansijske krize 2008.
Analitičari tvrde da neizvjesnost i dalje pogađa finansijski sektor. Investitori su zabrinuti za opstanak manjih globalnih banaka, zbog mogućnosti strože regulacije i sklonosti vlasti da zaštite štediše prije nego akcionare.
"Vol strit žurnal" je, pozivajući se na upućene izvore, objavio da je propast Banke Silicijumske doline pod istragom Američkog ministarstva pravde i Komisije za hartije od vrijednosti.
Džozef Stiglic, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i bivši glavni ekonomista Svjetske banke, u kolumni za "Gardijan" napisao je da krah SVB-a nije propast samo jedne banke. On je naveo da je to pokazatelj dubokih propusta u regulatornoj i monetarnoj politici i da je kao i kriza 2008. bio predvidiv.
"Nadajmo se da oni koji su pomogli u stvaranju ovog nereda mogu igrati konstruktivnu ulogu u minimiziranju štete i da ćemo ovog puta svi mi - bankari, investitori, kreatori politike i javnost - konačno naučiti prave lekcije. Potrebna nam je stroža regulativa, kako bismo osigurali da sve banke budu bezbjedne. Svi bankovni depoziti treba da budu osigurani. A troškove bi trebalo da snose oni koji imaju najviše koristi: bogati pojedinci i korporacije i oni koji se najviše oslanjaju na bankarski sistem, na osnovu depozita, transakcija i drugih relevantnih pokazatelja" naveo je Stiglic.
Bonus video:
