Akcije evropskih banaka juče su se ponovo našle na udaru usljed očiglednog straha investitora od domino efekta, što se druga po veličini švajcarska banka našla na ivici propasti.
Akcije banke Kredi Svis pale su za više od četvrtine vrijednosti nakon saopštenja najvećeg akcionara - Saudijske nacionalne banke - da više neće ulagati novac.
Usljed bojazni da su mogući dodatni prikriveni problemi u bankarskom sektoru, nakon prethodnog kolapsa Banke Silicijumske doline i Signičer banke u Sjedinjenim Državama, investitori su juče panično prodavali akcije u bankama.
Nova previranja u finansijskom sistemu automatski su dovela do prekida u trgovanju akcijama Kredi Svis i do pada akcija drugih evropskih banaka za čak dvocifrene vrijednosti. Među najpogođenijim evropskim bankama su francuske Sosijete ženeral i BNP Paribas čije su akcije pale za 12 i 10 odsto, kao i njemačka Dojče banka i britanska Barklis banka koje su zabilježile pad od osam procenata.
Usljed strahova da će bankarska kriza izazvati recesiju, cijena nafte je juče pala na najniži nivo od decembra 2021. godine.
Cijena referentne brent nafte pala je za 5 dolara na 72,4 dolara po barelu, što je najniže u posljednjih 15 meseci. Nakon što je počeo rat u Ukrajini, cijena brent nafte je skočila na 139 dolara po barelu, podsjeća britanski "Gardijan".
"Tržište nafte reaguje na strah od recesije", kazao je za britanski list Stefan Ines, iz SPI Aset menadžmenta. "Trgovci energijom povlače paralele sa prethodnim recesijama izazvanim problemima u bankarskom sektoru, naročito sa finansijskom krizom iz 2008. godine, koja ima sličan prizvuk trenutnog finansijskog nemira i kada je cijena nafte potonula", dodao je Ines.
Kredi Svis je u velikoj mjeri smatrana najslabijom karikom među evropskim velikim bankama, ali nije jedina banka koja se mučila sa slabom profitabilnošću proteklih godina, kazao je Endrju Keningem
Analitičari tvrde da je Evropa ojačala sigurnosne mehanizme bankarskog sektora nakon globalne krize 2008. godine koja je počela krahom američke investicione banke "Liman braders".
Endrju Keningem, glavni evropski ekonomista za Kapital ekonomiks, kazao je da Kredi Svis predstavlja "mnogo veću brigu za globalnu ekonomuju" od američkih banaka srednje veličine koje su propale proteklih dana. On je međutim istakao da su problemi švajcarske banke "bili dobro poznati tako da ne predstavljaju potpuni šok ni za investitore ni za donosioce odluka".
"Problemi u Kredi svisu još jednom pokreću pitanje da li je ovo početak globalne krize ili samo još jedan "isiosinkratski slučaj", naveo je Keningem u izvještaju. "Kredi Svis je u velikoj mjeri smatrana najslabijom karikom među evropskim velikim bankama, ali nije jedina banka koja se mučila sa slabom profitabilnošću proteklih godina".
Evropska centralna banka kontaktirala je juče banke u njenoj nadležnosti kako bi ih ispitala o njihovoj izloženosti ugroženom švajcarskom kreditoru, rekla su za Rojters dva upućena izvora. Međutim, jedan izvor je istakao da probleme Kredi svis banke vide kao specifične za tu banku, a ne kao sistemske.
Međutim, druge vodeće finansijske ličnosti upozorile su da bi nestabilnost koja nastaje u evropskom bankarskom sektoru mogla da predstavlja još veću prijetnju stabilnosti globalnog tržišta.
Ugledni ekonomista Nurijel Rubini kazao je za agenciju Blumberg da bi propast banke Kredi Svis mogla značiti novi "Liman trenutak" - aludirajući na krah američke investicione banke u avgustu 2007. na početku globalne finansijske krize. Rubini, poznat kao "Doktor propast", istakao je da je Kredi Svis možda "prevelika da bi je spasavali", uprkos tome što je banka pozvala Švajcarsku nacionalnu banku da joj javno pruži podršku.
Švajcarska je, kako prenosi Rojters, pod pritiskom najmanje jedne vlade velike evropske države da brzo interveniše u slučaju Kredi Svisa.
Izvršni direktor američke multinacionalne investicione kompanije Lorens Fink upozorio je juče da i američki regionalni bankarski sektor ostaje izložen riziku i predvidio je dalji rast inflacije i povećanje kamatnih stopa.
Fink je aktuelnu finansijsku situaciju opisao kao "cijenu lakog novca" i dodao da bi se bankarska kriza mogla pogoršati, izražavajući zabrinutost zbog pukotina u finansijskom sistemu koje su nastale tokom decenija lakog novca i niskih kamatnih stopa. "Jesu li domine počele da padaju? Još je rano za procjene razmjera štete", kazao je Fink i dodao "reakcija regulatornih tijela je do sada bila brza, a odlučne akcije su pomogle da se ublaže rizici od prelivanja. Međutim, tržišta su i dalje na ivici".
Bonus video:
