Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden najavio je juče nova sredstva za jačanje demokratija širom svijeta usred kritika da je njegova administracija ostvarila malo napretka u unapređenju ljudskih prava i demokratije kao fokusa njene spoljne politike.
Bajden je na drugom Samitu za demokratiju u organizaciji Bijele kuće objavio da planira 690 miliona dolara za pomoć u borbi protiv korupcije, za podršku slobodnim i fer izborima i unapređenje tehnologija koje pomažu demokratskim vladama. On je obećao više od 400 miliona dolara za slične programe 2021. kada je posljednji put održao takav događaj.
"Ovdje preokrećemo tok. Kao što često kažemo, ovdje smo na prekretnici istorije, kada će odluke koje donosimo danas sigurno uticati na pravac našeg svijeta u narednih nekoliko decenija", rekao je Bajden.
Borci za ljudska prava kažu da je malo dokaza da su države koje su se pridružile samitu napredovale u poboljšanju svojih demokratija i da ne postoji nijedan formalni mehanizam za provjeru skromnih obećanja koje su dale na prvom sastanku iako su Bajden i Južna Koreja objavili planove da budu domaćini trećeg samita.
Organizacija Fridom haus je ovog mjeseca saopštila da je globalna sloboda opala 17. godinu zaredom, ali da postoje znakovi da se taj trend mijenja, te da je 35 država nazadovalo, a 34 napredovale.
Od država koje su prisustvovale prvom Samitu za demokratiju, rezultat njih 77 je ostao isti 2022, 17 je doživjelo pad a samo 16 se popravilo, piše Rojters.
Svijet je doživio velike promjene od prvog samita, sa izlaskom država iz globalne pandemije i invazijom Rusije na Ukrajinu.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je na samitu pozvao na slanje dodatnog oružja kako bi se njegovoj zemlji pomoglo da porazi Rusiju.
"Neprijatelji demokratije moraju izgubiti", rekao je Zelenski.
Događaj obuhvata 120 država uključujući Tajvan, grupe civilnog društva i tehnološke kompanije.
Među učesnicima samita je Indija, čiji je opozicioni lider Raul Gandi osuđen na dvije godine zatvora zbog optužbi za klevetu, Meksiko, gdje vlasti pokušavaju da sprovedu reformu izbornog zakona za koju oponenti kažu da prijeti demokratiji, Izrael, čija koaliciona vlada na čelu sa Benjaminom Netanjahuom nastoji da oslabi moć pravosuđa.
Rojters ocjenjuje da svi ti potezi bacaju sjenku na stalne Bajdenove tvrdnje da su demokratije postale snažnije.
Skoro tri četvrtine svjetske populacije sada živi u autokratijama, u odnosu na manje od polovine prije deset godina
Netanjahu je juče u obraćanju učesnicima samita izrazio uvjerenje da je moguć kompromis oko pravosudnih reformi koje se, kako tvrdi, mogu uskladiti sa građanskim slobodama.
Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, u onlajn govoru na samitu u Vašingtonu, istakao je da "izazovi sa kojima se svijet suočava na globalnon nivou zahtijevaju da se ujedinimo" i naglasio da je Srbija "u potpunosti posvećena demokratskim principima i evropskim vrijednostima", prenijela je Beta.
"Sa takvim prijateljima, demokratiji nisu potrebni neprijatelji", kaže kolumnista "Gardijana" Edvard Lus.
On ocjenjuje da su Bajdenovi ciljevi časni, ali da ima razloga za sumnju u njegova sredstva.
Prema istraživanju švedskog institura V-Dem, skoro tri četvrtine svjetske populacije sada živi u autokratijama, u odnosu na manje od polovine prije deset godina.
Ovakva drastična promjena opravdava termin "demokratska recesija", kaže Lus.
"Teško je povjerovati da bi liberalna demokratska Rusija napala Ukrajinu. Jednako je teško zamisliti da bi se narod autokratske Ukrajine tako žestoko borio za slobodu kao što to sada čini. Stoga je razumno da SAD misle da je širenje demokratije u njenom nacionalnom interesu. Problem je u tome što Amerika nije baš dobra u tome", piše Lus.
Sudeći prema načinu na koji glasaju u UN, mnoge države globalnog juga nije puno briga za sudbinu Ukrajine. Njihov argument je da Zapad ne mari puno za njihove sukobe
On ističe da je jedini nesporni uspjeh u promovisanju američke demokratije bio Maršalov plan za poslijeratnu Evropu. S obzirom na to da će se sudbina demokratije u velikoj mjeri rješavati na takozvanom globalnom jugu - djelovima svijeta koji nisu ni na zapadu, ni na novoj osovini Kina-Rusija - bilo bi pragmatično pitati njih šta misle, navodi kolumnista "Gardijana".
Sudeći prema načinu na koji glasaju u Ujedinjenim nacijama, mnoge od njih nije puno briga za sudbinu Ukrajine. Njihov argument je da Zapad ne mari puno za njihove sukobe, piše Lus i podsjeća da je tokom dvogodišnjeg građanskog rata na sjeveru Etiopije život izgubilo oko 600.000 ljudi.
Lus kaže da je indijski ministar spoljnih poslova Subramanjam Džajšankar mislio na Zapad kao cjelinu kada je prošle godine izjavio: "Evropa mora da preraste razmišljanje da su problemi Evrope i svjetski, a da svjetski problemi nisu problemi Evrope."
"Kina je upumpala više novca u svijet u razvoju nego cio Zapad zajedno - sa dobrim i lošim efektima. Da li će Maliji, Kambodže i Bolivije ovoga svijeta postati demokratije, to je u njihovim rukama. Najbolji način da se podstaknu na taj put je da se manje drže lekcije a više sluša", zaključuje Lus.
Bonus video:
