Sjedinjene Američke Države (SAD) su često na udaru ekstremnih vremenskih nepogoda, koje postaju sve snažnije, skuplje, raznovrsnije i češće nego na drugim djelovima planete. Eskperti kažu da je razlog za to - geografija, prenosi Glas Amerike.
Dva okeana, Meksički zaliv, Stjenovite planine, izbočena poluostrva poput Floride, kao i sukobljeni frontovi oluja i struja vjetrova, prirodno stvaraju najopasnije vrijeme.
Ljudi su sve to učinili još gorim, onim što grade, lokacijama i načinima na koji grade, naveli su stručnjaci za Asošijejted pres.
"Zatim dodajte klimatske promjene i spremite se. Očekuju se još ekstremniji događaji", kaže Rik Spinrad, rukovodilac Nacionalne administracije za okeane i atmosferu.
Tornada, uragani, bujične poplave, suše, šumski požari, mećave, ledene oluje, toplotni udari, snažne oluje s grmljavinom, pješčane oluje, monsuni, ciklonske bombe i zastrašujući poralni vrtlog - samo su neke od nepogoda koje su u proteklim godinama često bile u prvom planu američke javnosti.
Počinje s time "gdje smo na zemaljskoj kugli", rekla je Kejti Delo, klimatološkinja iz američke države Sjeverna Karolina. "To je zaista pomalo nesretno."
Kina možda ima više ljudi i veliko kopneno područje kao i SAD, ali "nemaju istu vrstu sukoba vazdušnih masa koliko ih ima u SAD, što uzrokuje mnogo lošeg vremena", kaže Suzan Kater, direktorica Instituta za ranjivost i otpornost na opasnosti na Univerzitetu Južne Karoline.
Poredeći sa drugim zemljama, SAD prednjače po broju tornada i drugih snažnih oluja.
"To zaista počinje sa dvije stvari. Broj jedan je Meksički zaliv, a broj dva je uzdignuti teren na zapadu", rekao je Viktor Gensini, profesor meteorologije sa Univerziteta Sjeverni Ilinois.
Tornada i snažna nevremena tokom vikenda usmrtila su najmanje 32 osobe u SAD, a posljedice će da se osjete i u ovoj sedmici. Suvi vazduh sa zapada se diže iznad Stjenovitih planina u pada u topli i vlažni vazduh iz Meksičkog zaliva, a sve to skupa donosi olujne vjetrove.
Rezultat su poplave, uragani, pa i superoluje.
"Stvarnost je da ste, bez obzira na to gdje se nalazite u zemlji, koje mjesto nazivate domom, vjerojatno iz prve ruke doživjeli vremenski događaj velikog uticaja", rekao je Spinrad.
Smrtonosna tornada koja su pogodila državu Kentaki u decembru 2021. godine dobra su ilustracija za jedinstvenost situacije sa kojom se SAD suočavaju.
Te oluje su pogodile područja sa velikom imigrantskom populacijom. Žrtve su bili ljudi koji su pobjegli iz Srednje i Južne Amerike, Bosne i Hercegovine i Afrike.
Veliki je problem bio taj što se tornada nisu dešavala na mjestima na kojima su ti ljudi ranije živjeli, pa mnogi nisu znali na šta paziti ili šta učiniti, čak ni da moraju biti zabrinuti zbog tornada, rekao je Žozef Truhiljo Falkon, sociolog Nacionalne administracije za okeane i atmosferu, koji je istraživao posljedice nepogoda u Kentakiju.
Sa hladnijim vazduhom na Arktiku i toplijim vazduhom u tropskim krajevima, područje između njih - srednje geografske širine, gdje se nalaze SAD - ima najzanimljivije vremenske prilike. Razlog za to je način na koji se vazduh ponaša u sukobljenim temperaturama, a taj rast temperatura od sjevera prema jugu pokreće mlazna strujanja vjetrova, objašnjava Volker Ešli, profesor meteorologije sa Univerziteta Sjeverni Ilinois.
Osim toga, planinski lanci koji se protežu u smjeru sjever-jug, sudaraju se sa vjetrovima koji sa zapada idu prema istoku, a ispod njih se nalazi Meksički zaliv.
Topao i vlažan vazduh iz Meksičkog zaliva se ubacuje ispod često hladnijeg i suvog vazduha kojeg podižu planine "a to se ne dešava nigdje drugdje na svijetu", kaže Gensini.
Ako se SAD kao cjelina suočavaju sa problemima, najgore je na jugu, navodi profesor meteorologije na Univerzitetu Džordžija Maršal Šepard, bivši predsjednik Američkog meteorološkog društva.
"Na jugu doslovno možemo iskusiti svaku vrstu ekstremnog vremenskog događaja", kaže Šepard. "Uključujući mećave. Uključujući šumske požare, tornada, poplave, uragane. Svaku pojedinu vrstu. Nema drugog mjesta u SAD za koje se to može reći."
Florida, Sjeverna Karolina i Luizijana takođe su izbočene prema morskim površinama, što ih čini izloženijim za udare uragana, naveli su Šepard i Delo.
Jug ima više izgrađenih stambenih objekata koji su osjetljivi na sve vrste vremenskih nepogoda, a oluje se tamo češće događaju noću, rekao je Ešli. Noćne oluje su smrtonosne jer ih ljudi ne vide i manje je vjerovatno da će potražiti sklonište, a takođe je lakše propustiti upozorenja za vrijeme sna.
Ekstremni vremenski uslovi podstaknuti jedinstvenom geografijom Amerike stvaraju brojne opasnosti. Ali ljudi su oni koji te opasnosti pretvaraju u katastrofe, kažu Ešli i Gensini.
Kater objašnjava da se ljudi uglavnom naseljavaju uz rijeke - koje kasnije uzrokuju poplave - te se sele na područja koja su toplija, na jug, gdje ima više opasnosti.
"Jedan od načina na koji svoje zajednice možete učiniti otpornijima jeste da ih ne razvijate na način koji ima najviše potencijala za opasnosti ili u dijelu zajednice koji je najskloniji opasnostima", rekao je Kater. "Insistiranje na izgradnji barijernih ostrva i razvoj na barijernim ostrvima, posebno na istočnoj obali i na obali Meksičkog zaliva, znajući da će se pijesak pomjerati i da će se uragani dešavati sa određenom učestalošću, čini se kao kolosalan gubitak novca."
Takođe, Ešli kaže da su standardi gradnje uglavnom minimalni i manje je vjerovatno da će preživjeti oluje.
"Naša infrastruktura propada i nije ni blizu da bude otporna na klimu", navodi Šepard.
Siromaštvo otežava pripremu za katastrofe i oporavak od njih, posebno na jugu, dodaje Šepard. Ta je ranjivost još veći problem na drugim mjestima u svijetu.
"Sigurnost se može kupiti", kaže Ešli. "Oni koji su dobrostojeći i koji imaju resurse mogu kupiti sigurnost i biće najotporniji kada dođe do katastrofe. Nažalost, to nismo svi mi."
"Žalosno je što moramo živjeti s ovim poraznim gubicima”, rekla je Kim Kob, profesorica životne sredine i društva na Univerzitetu Braun. "Pogoršavamo svoju situaciju jer ne razumijemo pejzaž ranjivosti s obzirom na geografske prilike koje smo dobili."
Bonus video:
