Narodnooslobodilačka armija Kine završila je svoje velike manevre u blizini Tajvana. Portparol kineske istočne komande izvijestio je u ponedjeljak da su poslije tri dana "uspješno završene" različite vježbe.
Trećeg dana vojnih manevara, oružane snage su rekle da su uvježbavale vazdušnu "blokadu" ostrva u čemu je učestvovalo više desetina vojnih aviona, navodi kineska državna televizija CCTV.
"Nekoliko grupa borbenih aviona H-6K sa bojevom municijom" izvelo je "nekoliko talasa simuliranih napada na ključne ciljeve na ostrvu Tajvan", saopštila je kineska vojska. U vježbe je bio uključen i nosač aviona "Šandong".
Šta je primjetio Tajvan?
Iz Ministarstva odbrane Tajvana saopšteno je da je u roku od četiri sata u blizini ostrva primjećeno jedanaest kineskih ratnih brodova i 59 vojnih aviona.
Povezani članci
Prema Tajpeju, među avionima su bili borbeni avioni i bombarderi. 39 aviona je prešlo - ranije poštovanu, nezvaničnu liniju podjele Tajvanskog moreuza - i takođe prodrlo u Tajvansku zonu vazdušnog nadzora, koja služi kao neka vrsta tampon zone prema Kini.
Šta je primjetio Japan?
Japansko ministarstvo odbrane je saopštilo da su između petka i nedjelje sa kineskog nosača "Šandonga" avioni i helikopteri polijetali i slijetali 120 puta. Nosač aviona, zajedno sa još tri ratna broda i pomoćnim brodom, došao je na 230 kilometara od japanskog ostrva Mijako.
Prema sopstvenim izjavama, Japan je u proteklih nekoliko dana mobilisao nekoliko svojih borbenih aviona.
Šta kaže Kina?
Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin rekao je da su ove vježbe usmjerene protiv pokreta za nezavisnost Tajvana.
"To je ozbiljno upozorenje provokativnim aktivnostima separatističkih snaga za nezavisnost na Tajvanu i njihovom dosluhu sa stranim snagama". Tajvan je "isključivo unutrašnja stvar Kine".
Mir u Tajvanskom moreuzu i nezavisnost ostrva su nespojive, rekao je Vang. "Ako želimo da zaštitimo mir i stabilnost (...), moramo se odlučno suprotstaviti svakom obliku separatizma za nezavisnost Tajvana".
Stručnjak: Manevri Kine nisu iznenađenje
Manevri nisu iznenađenje, kaže kineski stručnjak Bendžamin Ho u intervjuu za Rojters. "Manevri su bili očekivani. Uostalom, Peking nikada nije isključio mogućnost da Tajvan i silom ujedini sa Kinom. Ako prijetite upotrebom vojske, onda morate da je vježbate".
Prošle srijede (5.aprila) predsjednica Tajvana Cai Ingven se u Kaliforniji sastala sa predsjedavajućim Predstavničkog doma američkog Kongresa Kevinom Mekartijem - koji, prema protokolu, ima funkciju broj tri u SAD. Bio je to prvi sastanak te vrste na tlu SAD.
Komunističko rukovodstvo u Pekingu smatra Tajvan kojim se nezavisno upravlja kao dijelom svoje zemlje, i odlučno odbija zvanične kontakte drugih zemalja sa Tajvanom.
Vojni manevri velikih razmjera održani su takođe kada je Mekartijeva prethodnica, Nensi Pelosi, posjetila Tajpej u avgustu 2022.
Američki razarač za slobodu u Južnom kineskom moru
Sukob oko Tajvana je centralno pitanje između Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Vašington je od 1979. posvećen odbrambenoj sposobnosti ostrva, što je do sada uglavnom podrazumijevalo isporuku oružja.
Posmatrači strahuju da bi spor potencijalno mogao da izazove vojnu konfrontaciju između dvije svjetske sile. SAD i Kina takođe su u sukobu oko kineskih teritorijalnih pretenzija u Južnom kineskom moru.
Kina polaže pravo na skoro cijelo Južno kinesko more i izgradila je vještačka ostrva da potkrijepi svoje tvrdnje. Ovo se takođe odnosi na strateški važna i resursima bogata područja koja zemlje poput Indonezije, Malezije i Filipina smatraju svojim.
Povezani članci
SAD i susjedi Kine optužuju Peking za sve veću militarizaciju regiona. Međunarodni arbitražni sud u Hagu odbacio je kineske teritorijalne zahtjeve 2016.. Međutim, Kina ignoriše presudu.
Istovremeno sa kineskim vojnim manevrima oko Tajvana, američki razarač sa raketama na navođenje "USS Milijus" izveo je misiju u blizini atola Misčif na arhipelagu Spratli.
Kako je objavila 7. američka flota, američki ratni brod se time založio za slobodu plovidbe u morskom području na koje polažu pravo Kina i druge zemlje. "USS Milijus" je potom ponovo napustio to područje.
Makron: Evropa kao treći pol
Prema riječima francuskog predsjednika Emanuela Makrona, kada se radi o Tajvanu, Evropa ne treba da slijedi ni Kinu ni SAD, već da teži sopstvenoj strategiji.
"Najgore bi bilo misliti da ćemo mi Evropljani po ovom pitanju biti nečiji sljedbenici i da ćemo morati da slijedimo ili američki kurs ili kinesku pretjeranu reakciju", citira Makrona časopis Politico.
Povezani članci
Evropa ne bi trebalo da doprinosi eskalaciji sukoba, nego da se postavi kao treći pol između SAD i Kine, rekao je Makron u intervjuu za "Politico" i francuski list "Les Ehos" tokom svoje trodnevne posjete Kini prošle nedjelje.
Komisija EU poziva na uzdržanost
Evropska unija je izrazila zabrinutost zbog vojnih manevara i pozvala na uzdržanost. Tenzije se moraju rešiti dijalogom, rekla je Nabila Masrali, portparolka Evropske komisije za spoljne poslove. Eskalacija bi imala ogroman uticaj na ekonomiju i bezbjednosnu situaciju širom svijeta. Status Tajvana ne smije se mijenjati silom.
Bonus video:
