U noći sa ponedeljka na utorak je u Sudanu na snagu stupio prekid vatre od 72 sata. Ideja je da to pomogne u evakuaciji i snabdijevanju ljudi, prije nego što dva zaraćena vojna komandanta vjerovatno nastave sa okršajem.
Prema podacima UN, više od 420 ljudi je poginulo, a više od 3.700 povrijeđeno u borbama u Sudanu koje traju od 15. aprila.
U sukobu su faktički predsjednik Abdel Fatah Burhan i njegov zamjenik Mohamed Hamdan Dagalo. Prvi zapovijeda vojskom, a drugi paravojskom RSF.
Nakon što su zajedno izvršili puč 2021. njih dvojica ne mogu da se dogovore oko integrisanja RSF u zvaničnu armiju i raspodjele moći.
Kakva je aktuelna situacija?
U Sudanu je u utorak (25. april) na snagu stupio novi prekid vatre između sukobljenih strana. Postignut je uz posredovanje SAD i Saudijske Arabije i trebalo bi da traje 72 sata.
Sudanska vojska i rivalske snage za brzu podršku RSF, saopštile su u utorak da će poštovati prekid vatre.
Međutim, borbe su nastavljene, javljaju novinske agencije, pozivajući se na očevice. Stanovnik Omdurmana Amin Ishak rekao je da je u utorak rano ujutro došlo do sukoba oko sjedišta državne televizije i oko vojnih baza nedaleko od grada Omdurmana. „Prestaće tek kada im ponestane municije“, rekao je on.
Velika Britanija je zatražila hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN zbog sudanske krize. Prema diplomatskim krugovima, sastanak bi mogao da se održi već u utorak.
Koliko je ljudi evakuisano iz Sudana?
Evakuacija stranih državljana još nije završena. Visoki predstavnik EU Žozep Borel rekao je u ponedeljak da je više od hiljadu državljana EU evakuisano iz Sudana: „To je bila složena i uspješna operacija.“
Prema riječima jednog predstavnika EU, u petak je u glavnom gradu Kartumu bilo još oko 1.500 državljana EU. Nije poznato koliko ih je još uvijek ostalo.
Njemačka nastavlja sa evakuacijom stranih državljana.
„Evakuacija se nastavlja, planiramo još letova“, rekao je portparol Bundesvera u utorak novinskoj agenciji AFP. Sa ukupno pet letova, od nedelje uveče iz Sudana je evakuisano skoro 500 ljudi, među kojima su uglavnom njemački državljani, ali i pripadnici drugih nacija. "Naš cilj je da evakuišemo što više ljudi", rekao je portparol Bundesvera.
Evakuacija se vrši sa aerodroma izvan sudanske prijestonice Kartum. Njemačka je od Francuske preuzela koordinaciju svih letova i praktične operacije.
Nasuprot tome, Velika Britanija zaostaje u letovima za evakuaciju. Premijer Velike Britanije Riši Sunak tek je u utorak rekao da je pokrenuta „evakuacija velikih razmjera" Britanaca iz Sudana.
To je uslijedilo nakon najave prekida vatre i nakon kritika u Velikoj Britaniji da je vlada ostavila na cjedilu svoje državljane u Sudanu.Trenutno u Sudanu ima oko 2.000 Britanaca.
I druge države su počele evakuaciju.
SAD su vojnim helikopterima odvezle oko 100 zaposlenih u ambasadi iz Kartuma. Američki zvaničnici kažu da SAD narednih dana neće vršiti evakuaciju.
Saudijska Arabija je pružila brzu pomoć: Kraljevska mornarica je iz Sudana evakuisala oko 150 ljudi – uključujući građane drugih država Arabijskog poluostrva.
Da li i Sudanci mogu da pobjegnu iz zemlje?
Sudanci su u velikoj mjeri prepušteni sami sebi. U prvoj nedelji sukoba, između 10.000 i 20.000 ljudi pobjeglo je u susjedni Čad, u kojem se prema podacima UN, već nalazi 400.000 sudanskih izbjeglica.
Prema UNHCR-u, ta zemlja je već sada preopterećena zbrinjavanjem izbjeglica.
Prema izvještajima agencija, mnogi Sudanci su se uputili i u susjedni Egipat: na granici, u mjestašcu Arkinu, viđeni su brojni autobusi sa stotinama ljudi, rekao je jedan očevidac za agenciju AP.
Ljudi bježe od borbi i od preteće nestašice hrane. Mnoge pekare u Kartumu su već ostale bez brašna.
Situaciju u zemlji odslikava i poziv sudanskog reditelja Amdžada Abu Alala na Fejsbuku: „Žena mog ujaka je u komi (…) i treba joj bezbjedan transport. Ako ima nekih predloga, molim!“
Ovi sadašnji pokreti izbeglica mogli bi biti samo početak, sugeriše Kameron Hadson iz američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS). Čim dođe do prekida vatre, „milioni ljudi će pokušati da pređu granicu“, kaže on.
Kritičari se žale da su zapadne države evakuisale svoje državljane, ali ne i Sudance. Za mnoge Sudance, odlazak stranaca i zatvaranje ambasada je zastrašujući znak da međunarodne sile očekuju pogoršanje borbi koje su već gurnule stanovništvo u katastrofu.
Kakva je humanitarna situacija u zemlji?
Nije dobro. Ugroženi su i pacijenti. Prema Sudanskom medicinskom komitetu, u zemlji sa 46 miliona ljudi radi još samo 35 bolnica. Ali čak i njima ponestaje lekova. Prema Lekarima bez granica, jedva da su preostale zalihe krvi u zemlji.
„Situacija sa snabdijevanjem u Sudanu je teška“, kaže Stefan Brand iz humanitarne organizacije Care: „U Kartumu i drugim gradovima ugroženo je snabdijevanje vodom i hranom. Care je svoje zaposlene koji su bili na opasnim lokacijama prebacio na bezbjedna mjesta, ali je i dalje u aktivan kako bi pružio vitalnu humanitarnu pomoć“, dodaje on.
Cijene osnovnih namirnica su se dijelom višestruko povećale. Mnoge porodice su ostale bez zaliha. Snabdijevanje vodom ne funkcioniše. Pored toga, spaljene su pijace i blokirani su putevi oko Kartuma.
Ima li izgleda za kraj nasilja?
Ne zna se. Nasilje se proširilo iz glavnog grada Kartuma u susjedni grad Omdurman i nekoliko regiona u zemlji, posebno Darfur. Međunarodna krizna grupa strahuje da bi „borbe mogle brzo da prerastu u rat koji će se proširiti na susjedne zemlje“.
Ipak, ne može se isključiti prekid borbi, kaže Hager Ali, ekspertkinja za Sudan na Njemačkom institutu GIGA u Hamburgu. Oba protivnika su u teškoj poziciji, rekla je Ali za DW.
Pobjednik će morati da upravlja zemljom, da bude legitimna vlast u očima stanovništva i da se suoči sa njihovim zahtjevima za demokratiju.
„Ali što duže traje ova borba za vlast, tim više slabi obje sukobljene strane i na duži rok smanjuje šanse da se nekako dobije bilo kakav legitimitet od stanovništva“, kaže Ali.
„To obje strane stavlja pod ogroman pritisak da se dogovore.“
Koliki je rizik da se sukob proširi i na druge zemlje?
Sudan se nalazi u politički veoma nestabilnom regionu. Graniči se sa ukupno sedam zemalja čija je politička situacija takođe krhka. Osim toga, tamo postoje i otcjepljene grupe iz džihadističkih organizacija Al Kaide i Islamska države. Sve to povećava rizik da se nasilje prelije na druge zemlje.
Međutim, to nije neizbježno, kaže Hager Ali. Mnoge tenzije u Sudanu – poput sukoba oko zemljišta i mineralnih resursa – postoje godinama i nisu prešle državne granice.
„Susjedne zemlje, pre svega Egipat, nemaju interesa za regionalno širenje sukoba. Jer, s obzirom na tenzije sa Etiopijom, Egipat ne želi da izgubi Sudan kao potencijalnog partnera“, kaže ona.
„Baš zato vlada u Kairu pokušava da pomogne u obuzdavanju sukoba u susjednoj zemlji“.
Bonus video:
