Helge Limburg se još uvijek dobro sjeća 7. januara. Za poslanika Zelenih u Bundestagu to je bio "dan tuge i bijesa". Bio je to dan kada je pogubljen Iranac Mohamed Mehdi Karimi. Šampion u karateu imao je samo 22 godine kada je „ubijen“, zato što, kako kaže Limburg za DW, „nije postojao odgovarajući pravni proces“.
Limburg nije lično poznavao Karimija, ali je preuzeo brigu o mladom Irancu. Kao politički čin, iz solidarnosti sa demokratskim pokretom u Iranu, a prije svega nadajući se da će njegov angažman moći da spriječi pogubljenje.
Uprkos udaljenosti i iako nije imao priliku da razgovara s Karimijem telefonom, Limburg izvještava da se između njih dvojice razvio određeni lični odnos.
„Imao sam povremeno kontakt sa ljudima oko njega i osjećao sam se veoma blisko sa njim. Moja porodica je takođe dijelila uzbuđenje i patila.“
Najviše smrtnih kazni u Iranu i Saudijskoj Arabiji
Mohamed Mehdi Karimi jedan je od najmanje 209 ljudi koji su ove godine odvedeni na vješala u Iranu, navodi komesar UN za ljudska prava Folker Tirk.
Iran je zemlja s najvećim brojem smrtnih kazni u svijetu, pokazuje najnoviji izvještaj o smrtnim presudama i pogubljenjima u 2022. organizacije za ljudska prava „Amnesti internešenel“. Prošle godine država je u Iranu ubila najmanje 576 ljudi – skoro duplo više nego 2021.
„Režim u Iranu strahuje za svoju moć“, kaže poslanica njemačkih Liberala (FDP) Renata Alt.
„Zbog toga je važno da ’političkim starateljstvom’ skrenemo pažnju na mnoge zatvorenike, u suprotnom bi vjerovatno još više ljudi bilo pogubljeno“, dodaje Alt, koja je inače i predsjednica Odbora Bundestaga za ljudska prava i humanitarnu pomoć.
Broj smrtnih slučajeva naglo je skočio i na drugoj strani Persijskog zaliva. U Saudijskoj Arabiji je 2021. od dželatovog mača stradalo 196 ljudi.
„U jednom danu, Saudijska Arabija je pogubila 81 osobu“, rekla je na predstavljanju izvještaja generalna sekretarka „Amnesti internešenela“ Anjes Kalamar. Iran i Saudijska Arabija zajedno su odgovorni za više od 80 odsto pogubljenja u svijetu.
Obješeni, strijeljani, otrovani
U 2022. godini, u dvadeset zemalja su pogubljene najmanje 883 osobe. To je više nego u posljednjih pet godina. Nekima su odsječene glave, neki su obješeni, strijeljani ili otrovani. Broj pogubljenja značajno je porastao u odnosu na 2021. – za više od 300 slučajeva ili preko 50 odsto.
Pritom pogubljenja u Kini, koja se vjerovatno broje u hiljadama, nisu ni dio statistike: ta zemlja tretira broj pogubljenja kao državnu tajnu. Isto važi i za Vijetnam. Ni iz Sjeverne Koreje nema podataka, a vjeruje se da je i u toj zemlji veliki broj pogubljenja.
Ljudi se, u ime države, ubijaju i u Japanu, SAD i Singapuru – zemljama koje Njemačka voli da naziva „partnerima“.
Kada Boris Mijatović, poslanik Zelenih i portparol Odbora Bundestaga za ljudska prava i humanitarnu pomoć kritikuje smrtnu kaznu pred predstavnicima tih zemalja, često nailazi na jednu od dvije reakcije:
„Ili su ljudi sa kojima razgovara postiđeni i sa osjećajem krivice ili nastupaju veoma samouvjereno u smislu: ’Šta ti sa Zapada hoćeš da mi kažeš?’“, kaže Mijatović za DW.
„Pogotovo u regionu Zaliva, u Aziji ili u Sjevernoj Americi, gdje je to veoma stara tema, morate biti veoma maštoviti da biste nešto postigli“, dodaje Mijatović. On smatra da njemački političari po tom pitanju imaju svojevrsnu obavezu:
„Mi smo pozvani da nastavimo ovu debatu! Posebno u zemljama u kojima se smrtna kazna ne izriče samo za najteže zločine, već i za potpuno druge zločine. Kao u Iranu: ’zločini protiv Boga’ – to je veoma, veoma upitno!“
Smrt zbog trgovine drogom
Prema podacima „Amnesti internešenela“, više od trećine svih zabilježenih pogubljenja je bilo zbog trgovine drogom.
„Činjenica da neke zemlje imaju i primjenjuju smrtnu kaznu u redovnom krivičnom pravu je kršenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i kršenje međunarodnog prava“, naglašava Renata Alt. Njima se izričito zabranjuje smrtna kazna za zločine koji ne dostižu prag „najtežih krivičnih djela“, na primjer za ubistvo s predumišljajem.
Predsjednica Odbora Bundestaga za ljudska prava uvjerena je takođe da pogubljenje zločinaca nema odvraćajući efekat.
„To ne dovodi do manjeg broja ubistava ili smanjenja kriminala vezanog za drogu“, smatra poslanica Alt.
U čitavoj toj sumornoj slici postoji nešto što je tračak nade: još šest država je u potpunosti ili bar djelimično, ukinulo smrtnu kaznu 2022. godine. Situacija se naročito promijenila u Africi: Sijera Leone i Centralnoafrička Republika u potpunosti su ukinule smrtnu kaznu. Ekvatorijalna Gvineja i Zambija u velikoj meri. Liberija i Gana se spremaju da je ukinu.
Do kraja 2022. godine, ukupno 112 država potpuno je ukinulo smrtnu kaznu! A skoro dvije trećine svih članica Ujedinjenih nacija, odnosno 125 zemalja, u decembru je glasalo za moratorijum na primjenu smrtne kazne. Možda smrtnoj kazni ipak polako ističe vrijeme.
Bonus video:
