Dogovor za okončanje spora oko ograničenja duga Sjedinjenih Država klasičan je primjer politike Džoa Bajdena: iz ružnog početka izvući tijesan kompromis i proglasiti pobjedu.
Bajdenovim paktom sa republikancem Kevinom Mekartijem suspendovana je gornja granica američkog duga od 31,4 biliona dolara, čime je izbjegnuta ekonomska kriza, u zamjenu za uspostavljanje ograničenja potrošnje u naredne dvije fiskalne godine.
Obje strane su dogovorom dobile nešto, a Bajden je kazao da je to u skladu sa ciljem kojem tvrdi da teži tokom političke karijere: postizanje dogovora između dvije partije i uklanjanje otrova iz ideološke podjele zemlje, ističe agencija Rojters.
“Znam da je dvostranačje teško, i jedinstvo je teško”, kazao je Bajden tokom svog prvog obraćanja iz Ovalnog kabineta prošlog petka. “Nezavisno od toga koliko je teška naša politika, ne treba jedni na druge da gledamo kao na protivnike, već kao na sunarodnike Amerikance”.
Međutim, ostaje da se vidi može li ovaj dogovor pomoći u dugoročnim naporima za zacjeljenje onoga što Bajden naziva “dušom nacije”.
“To je lakše reći nego uraditi”, kazao je za Rojters biskup Silvester Biman, porodični prijatelj koji je dao blagoslov tokom Bajdenove inauguracije i smatra ga zaslužnim za “pokušaje da nađe balans koji je potreban kako bi se ostavila po strani partijska pripadnost i bolje upravljalo zemljom”.
Tokom prve dvije godine na dužnosti predsjednika, Bajden je koristio demokratsku većinu u Predstavničkom domu i Senatu kako bi progurao ogromne pakete stimulansa uprkos protestima republikanaca.
Međutim, on je takođe napravio kompromis povodom “zdravstvene njege veterana”, čipova za poluprovodnike, zakona o bezbjednosti oružja, a sada i oko ograničenja duga.
Pojedini demokratski birači željeli su da bajden pozabavi širim spektrom tema o kojima je govorio tokom kampanje, počev od policijske brutalnosti, do zaštite glasačkih prava i borbe za pravo žena na abortus.
Lider manjine u Senatu Mič Mekonel kazao je nakon postizanja dogovora o američkom dugu da “podjela vlasti znači dogovor kroz pregovore - to znači da niko ne dobije sve što želi”.
Neki od tih kompromisa su uznemirili određene elemente Bajdenove demokratske partije, koji su željeli da se on pozabavi širim spektrom tema o kojima je govorio tokom kampanje, počev od policijske brutalnosti, do zaštite glasačkih prava i borbe za pravo žena na abortus.
“Veliki broj Amerikanaca je prilično nezadovoljan mejnstrim politikom i kompromisima koje demokrate prave”, kazala je za Rojters Premila Nadasen, profesorka istorije na Barnard koledžu Kolumbija univerziteta.
Bajdenova popularnost je padala tokom njegovog mandata i sada je na oko 40 odsto.
Pojedini analitičari smatraju da on pokušava da vrati zemlju u politički centar i izoluje radikale koji su prihvatili lažne tvrdnje Donalda Trampa o prevari na izborima 2020. i koji su učestvovali u napadu na Kongres 6. januara 2021.
“Kako najbolje obuzdati antidemokratsku zavjereničku desnicu u Americi - to je projekat na kojem Bajden radi”, tvrdi Metju Dalek, politički istoričar i profesor na “Džordž Vašington” univerzitetu.
Bajden je povremeno primjenjivao strategiju šireg spektra i izvan Kapitol hila.
Mič Landriju i drugi visoki Bajdenovi saveznici nedavno su pregovarali i o sporazumu za punjače električnih vozila sa Ilonom Maskom, milijarderom i vlasnikom kompanije “Tesla” koji je Bajdena nazvao “krpenom lutkom” i podržao Rona DeSantisa, koji želi republikansku predsjedničku nominaciju.
“Ono što je nevjerovatno kada radite za ovog predsjednika jeste da nezavisno od onoga oko čega se diže buka, on je fokusiran na rješavanje problema”, kazao je Landriju.
Mekarti, koji je sa Bajdenom pregovarao o ograničenju američkog duga, kritikovao je predsjednika tokom krize rekavši da je “protraćio vrijeme i mjesecima odbijao da pregovara”, ali je kasnije imao toplije riječi za Bajdenove predstavnike u pregovorima.
“Želim da zahvalim timu koji je predsjednik sastavio”, kazao je Mekarti, nazivajući ih profesionalcima i pametnim, uprkos “veoma snažnim uvjerenjima koji se razlikuju od naših”.
Kratki mir u Vašingtonu nakon postizanja dogovora može biti kratkog daha, budući da se obje strane zagrijavaju za predsjedničke izbore 2024.
Tramp i DeSantis, vodeći republikanski kandidati, zasada djeluju fokusirani na međusobne napade, ali se očekuje da će se žestoko obrušiti na Bajdena.
Bivša guvernerka Južne Karoline Niki Hejli je već počela, rekavši da je glas za Bajdena glas za predsjednicu Kamalu Haris sugerišući na taj način da bi Bajden mogao preminuti ili biti primoran da napusti dužnost prije okončanja drugog mandata, usljed čega bi na vlast došla potpredsjednica.
“Ako je ovaj zakon o ograničenju duga donio predah od ekstremnog partijskog ratovanja, onda je to samo privremeno”, kazao je Met Benet, iz organizacije lijevog centra “Third Way”.
Bonus video:
