Kina je usvojila novi zakon o vanjskim odnosima kojeg državni mediji opisuju kao pravnu osnovu za kontramjere na sankcije i "zapadnu hegemoniju". Zakon usvojen u vrijeme kada su američko-kineski odnosi na najnižem nivou mogao bi potkopati napore Pekinga da privuče strane investitore, pišu svjetski mediji.
Odgovor na američka ograničenja
Novi kineski zakon o vanjskim odnosima produbljuje kontrolu predsjednika Si Đinpinga nad odnosima zemlje s inostranstvom i jača vladinu pravnu osnovu za "kontramjere" protiv zapadnih prijetnji nacionalnoj i ekonomskoj sigurnosti, ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times), piše Radio Slobodna Evropa.
Zakon je usvojen u trenutku kada su američko-kineski odnosi pali na najniži nivo posljednjih decenija i dok raste zabrinutosti Zapada zbog sve veće kineske vojne prijetnje protiv Tajvana i podrške Moskvi uprkos ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Državna novinska agencija Sinhua izvijestila je u srijedu, 28. juna da je Nacionalni narodni kongres odobrio zakon koji stupa na snagu 1. jula, prenosi londonski list uz ocjenu da će zakon vjerovatno pružiti čvršću pravnu podršku Pekingu da odgovori na zapadne mjere kao što su sankcije i kontrola izvoza, ali bi mogao potkopati napore za privlačenje inostranih ulaganja.
Usvajanje zakona, kojeg pojedini kineski tabloidi opisuju kao "upozorenje i suprotstavljanje zapadnoj hegemoniji", dolazi nakon što su u proteklih pola godine kineske vlasti preduzele niz mjera usmjerenih protiv zapadnih kompanija koje posluju u zemlji.
Neke od tih mjera su izricanja rekordne novčane kazne revizorskoj kući Delojt (Deloitte) sa sjedištem u Londonu, zabrana upotrebe čipova američkog proizvođača Majkrona (Micron) i sankcije protiv američkih dobavljača oružja Lokhid Martin (Lockheed Martin) i Rejteon (Raytheon), te pritvaranje japanskog izvršnog direktora.
Pritisak na zapadne kompanije smatra se odgovorom na sve veća trgovinska i tehnološka ograničenja SAD, uključujući nedavne napore Vašingtona da ograniči izvoz naprednih poluprovodnika i opreme za proizvodnju čipova u Kinu.
Međutim, naglašava Fajnenšl tajms, mjere odmazde Pekinga mogle bi potkopati pokušaje Sijeve vlade da privuče strana ulaganja ove godine dok druga najveća svjetska ekonomija pokušava da se oporavi od trogodišnje izolacije zbog pandemije.
Suzbijanje ‘nasilničkog ponašanja’ iz inostranstva
Visoki kineski diplomata rekao je u četvrtak, 29. juna, da će novi zakon o vanjskim odnosima pomoći Kini u borbi protiv "nasilničkog ponašanja" iz inostranstva, prenosi agencija Frans pres (Agence France-Presse).
Zakon o vanjskim odnosima, koji definiše glavna načela i stavove međunarodne diplomatije Pekinga, "jasno pokazuje naše protivljenje hegemoniji, politici moći... i maltretiranju", napisao je diplomata Vang Ji u članku objavljenom u državnim medijima u četvrtak.
To je "važna mjera za jačanje centralizovanog i jedinstvenog vodstva Centralnog komiteta Komunističke partije nad vanjskim poslovima", napisao je Vang, bivši ministar vanjskih poslova dodajući kako će novi zakon "osigurati Kini pravnu osnovu za izvršavanje legitimnih ovlasti protiv sankcija i uplitanja".
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je u četvrtak da novi zakon "u potpunosti pokazuje odlučnost i odgovornost Kine da zaštiti nacionalni suverenitet".
S druge strane, Moric Rudolf (Moritz), naučnik i saradnik na Pravnom fakultetu Jejl (Yale), rekao je za AFP da je odbrana od stranih sankcija "samo jedan aspekt" zakona koji Pekingu daje širok prostor za tumačenje o tome kako primijeniti međunarodne ugovore unutar zemlje.
"Zakon se može koristiti za odbranu političkog stava, kada (Kina) ne provodi međunarodni ugovor u ime svog suvereniteta, nacionalne sigurnosti ili javnih interesa", rekao je Rudlof ističući kako zakon također postavlja pozornicu za Peking da eventualno primijeni domaće zakone van svojih granica.
Bez novih mehanizama
Novi sveobuhvatni zakon o vanjskoj politici objedinjuje niz postojećih alata za suprotstavljanje zapadnim silama i proširuje borbeni stav predsjednika Si Đinpinga o afirmaciji Pekinga na svjetskoj sceni, napisao je Blumberg (Bloomberg).
Zakon o vanjskim odnosima ne stvara nove mehanizme za odgovor na rastuće geopolitičke izazove već daje težinu postojećim alatima Pekinga, naglašava agencija, dodajući da su dvije Sijeve vanjskopolitičke inicijative - Inicijativa za globalnu sigurnost i Inicijativa za globalnu civilizaciju ugrađene u zakon.
Si se godinama mučio da pronađe adekvatan odgovor na američke sankcije, carine i kontrolu izvoza koji bi Kinu učinio oštrom, a da pritom ne zastraši strane firme, napisao je Blumberg. Iako je Peking razvio "popis nepouzdanih subjekata", zakon protiv inostranih sankcija i zakon o nacionalnoj sigurnosti Hong Konga, oni nisu korišteni u velikoj mjeri.
Zakon poziva državne agencije zadužene za provođenje Sijeve vizije da ojačaju međuresornu koordinaciju i saradnju kako bi se odgovorilo na mjere iz inostranstva dok je Državno vijeće, koje koordinira ministarstva kineske vlade, ovlašteno da "uspostavi srodne radne institucije".
Novi zakon također ima niz drugih klauzula, od kojih neke također odražavaju postojeće propise, ističe Blumberg i dodaje da zakon zahtijeva od stranih državljana i organizacija u Kini da ne ugrožavaju nacionalnu sigurnost zemlje, ne potkopavaju društvene i javne interese ili ne ometaju društveni i javni red.
Također se dodaje da je Kina predana "otvaranju u skladu s visokim standardima", štiti strana ulaganja i podstiče vanjsku ekonomsko saradnju što je, naglasio je Blumberg, u skladu s čestim Sijevim obećanjima da Kina ostaje otvorena za poslovanja s inostranstvom.
Sijeva vanjskopolitička deklaracija
Novi kineski zakon o vanjskim odnosima je najnoviji pokušaj Pekinga da ojača svoju poziciju usred zategnutih odnosa sa Zapadom, ističe CNN.
Najviše tijelo za donošenje odluka unutar kineskog parlamenta usvojilo je novi zakon u trenutku kada se kineska autoritarna vlada suprotstavlja onome što vidi kao američke napore za suzbijanje kineskog razvoja, nakon američkih kontrola izvoza neke visokotehnološke robe i nastojanja da se smanji zavisnost o kineskim dobavljačima u osjetljivim sektorima.
Posljednjih mjeseci Sjedinjene Države su stavile kineske kompanije na crnu listu zbog njihovog navodnog učestvovanja u programima nadzora, pozvale saveznike da ograniče izvoz poluprovodnika u Kinu, okupile druge napredne ekonomije da se suprotstave "ekonomskoj prisili" Pekinga i "smanjenju rizika" lanaca snabdijevanja.
Kineski zvaničnici su ovo vidjeli kao direktan napad, istakao je CNN dodajući da je prilikom ovomjesečne posjete državnog sekretara Entonija Blinkena (Antony) Pekingu, Si rekao da Vašington "ne smije povrijediti legitimna prava i interese Kine" ili joj uskratiti "legitimno pravo na razvoj".
Pojedini stručnjaci ocjenjuju da novi zakon ne uvodi nikakve dodatne alate protiv inostranih sankcija i više predstavlja Sijevu vanjskopolitičku deklaraciju, te potvrđuje javno protivljenje Kine "zapadnoj hegemoniji" i "politici moći".
Iako je Komunistička partija, a ne država, u konačnici zadužena za politiku Kine, zakon također izričito stavlja kontrolu nad međunarodnim odnosima u ruke vladajuće partije i imenuje partijski odbor fokusiran na vanjske poslove odgovornim za donošenje takvih odluka.
“Stranka, a ne vlada, upravlja vanjskim odnosima Kine. Ako je to prije bio uglavnom nepisani 'zajednički sporazum', sada je kodificiran u čvrsti zakon,” rekao je Ven-Ti Sung, politolog s Programa za tajvanske studije Australskog nacionalnog univeziteta.
Sung dodaje da je novi zakon "način kineskog vođe da podsjeti zvaničnike da slušaju naredbe najvišeg vodstva i budu dosljedni vrhovnom vodstvu" u vanjskoj politici.
Bonus video:
