Predsjednik SAD Džozef Bajden putuje u nedjelju za Evropu, gdje će provesti vrijeme u tri zemlje jačajući savezništva koja su na probi od početka ruske invazije Ukrajine.
Pošto u nedelju uveče stigne u London, Bajden će se sjutradan sastati s kraljem Čarlsom Trećim prvi put od kada je krunisan. Slijedi centar putovanja, samit NATO-a u Viljnusu, u Litvaniji. Lideri Alijanse će raspravljati o ratu i revidirati planove za suočavanje s ruskom agresijom.
Konačna stanica je u Helsinkiju, gdje se očekuje da će Bajden u četvrtak proslaviti proširenje Alijanse Finskom kao najnovijom članicom NATO-a.
Njegov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan rekao je da će putovanje "pokazati predsjednikovo vođstvo na svjetskoj sceni".
Pogled na Bajdenov dnevni red i pitanja kojima će se baviti pokazuje da Bajden u Londonu u ponedeljak ima pun raspored sastanaka.
"Uvijek je mnogo tema za razgovor sa Ujedinjenim Kraljevstvom", rekao je Maks Bergman, bivši zvaničnik Stejt departmenta koji vodi Evropski program u Centru za strateške i međunarodne studije.
Bajden će razgovarati s premijerom Rišijem Sunakom koga čekaju izbori do kraja sledeće godine. Njegova Konzervativna partija jako zaostaje za opozicijom u istraživanjima javnog mnjenja.
Uprkos Sunakovom nestabilnom političkom položaju, on je podstakao bliske veze sa Bajdenom i to će biti njihov šesti sastanak otkako je Sunak preuzeo dužnost oktobra prošle godine.
Bergman je rekao da je Sunakov mandat bio lijepa promjena tempa jer je "postojala zabrinutost da je Boris Džonson", jedan od Sunakovih prethodnika, "nepouzdan".
Bajden će posjetiti kralja u zamku Vindzor, kraljevskoj rezidenciji kod Londona. Bajden nije prisustvovao Čarlsovom krunisanju — umjesto njega je otišla prva dama Džil Bajden, tako da će ovo biti njihov prvi susret od tada.
Očekuje se da će razgovarati o klimatskim promenama, pitanju koje je bilo u fokusu oba lidera, i o tome kako finansirati inicijative za riješavanje tog problema.
Bajden će provesti dva dana u glavnom gradu Litvanije koja je domaćin godišnjeg samita NATO-a. On će učestvovati na sastancima sa liderima i održati govor na Univerzitetu u Viljnusu.
Rat u Ukrajini je ojačao Alijansu, a njene članice šalju vojnu opremu u tu zemlju kako bi joj pomogli da odbije rusku invaziju.
Bajden je u petak branio, kako je rekao, "tešku odluku" da se Ukrajini da u svijetu velikim dijelom zabranjena kasetna municija. Njegova administracija kaže da je ta municija ključna za borbu i oslanja se na obećanje Ukrajine da će pažljivo koristiti te sporne bombe.
Bajden će se vjerovatno suočiti sa pitanjima saveznika o tome zašto bi SAD u Ukrajinu poslale oružje koje je više od dve trećine članica NATO-a zabranilo jer ima iskustva da kasetne bombe vremenom izazivaju mnogo civilnih žrtava.
Za generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, samit će "poslati jasnu poruku: NATO je ujedinjen, a agresija Rusije se neće isplatiti".
Ali NATO se takođe bori s podjelom oko važnih pitanja. Finska je ove godine primljena u Alijansu, ali su prijem Švedske blokirale Turska i Mađarska.
Postoje i nesuglasice o tome koliko brzo uputiti poziv Ukrajini za ulazak u NATO.
Zemlje na istočnom krilu NATO-a žele da to bude uskoro, gledajući na to kao na način da odvrate rusku agresiju. SAD i drugi su za oprezniji pristup.
Jedno pitanje je već riješeno, bar za sada: Stoltenbergov mandat je produžen za godinu dana jer članice nisu mogle da se dogovore oko novog lidera.
Senator Tom Tilis koji će prisustvovati samitu, uporedio je NATO sa skupom članova porodice koji se svađaju i sukobljavaju, ali i dalje ostaju ujedinjeni. "Na kraju se zna da je to porodica", rekao je Tilis.
Republikanac Tilis predvodi dvostranačku delegaciju zajedno sa senatorom Džin Šahin, demokratkinjom, koja je rekla da je NATO moćniji nego ranije.
"To je najjača vojna alijansa u našoj istoriji i mislim da je ojačala samo kao rezultat vođstva SAD, kao rezultat vođstva Stoltenberga i kao rezultat prijetnje Vladimira Putina svim NATO saveznicima i drugim zemljama u Evropi i širom svijeta i međunarodnom poretku", rekla je ona.
Posle dvije noći u Vilnjusu, Bajden ide za Helsinki. To je pomalo "pobjednički krug", ali može biti i podsjetnik na nedovršeni posao.
Finska, nordijska zemlja, u aprilu je postala 31. članica NATO-a, okončavši svoju istoriju vojnog nesvrstavanja i demonstrirajući kako ruska invazija na Ukrajinu ima povratne rezultate u Evropi.
Finska je trebalo da se pridruži zajedno sa susjedom Švedskom, čiji je prijem zaustavljen. NATO zahtjeva jednoglasnu saglasnost svih svojih članica za proširenje, a SAD nisu uspijele da prevaziđu prigovore Turske i Mađarske.
Švedski premijer Ulf Kristerson posjetio je u srijedu Bijelu kuću i sastao se s Bajdenom kako bi održao pritisak za prijem svoje zemlje u članstvo. Ali malo je nade da će se to pitanje riješiti u Viljnusu.
Bijela kuća Bajdenovu posjetu Helsinkiju najavljuje kao "samit lidera SAD i nordijskih zemalja".
To je mnogo drugačij nego poslednji put kada je predsjednik SAD posjetio Helsinki prije pet godina. Tokom tog putovanja Donald Tramp je održao konferenciju za novinare sa Putinom i odbacio zabrinutost oko ruskog miješanja u Trampovu izbornu pobjedu.
A sada Bajden ide u isti grad da pokaže kako je njegova administracija držala liniju protiv Moskve i proširila odbranu Zapada.
Bonus video:
