Na svjetskim tržištima su cijene nafte porasle i prošle sedmice, nakon oštrog pada u prvom polugodištu, jer je, uprkos usporavanju rasta privrede, potražnja za 'crnim zlatom' i dalje relativno snažna.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 4,7 odsto, na 78,47 USD, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,5 odsto, na 73,86 USD.
Premda rast najvećih svjetskih ekonomija usporava, a time i potrošnje, potražnja za 'crnim zlatom' i dalje je nešto veća nego što se očekivalo, prenosi Hina.
Tako su prošlosedmični podaci američke vlade pokazali da su zalihe sirove nafte prethodne sedmice u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) pale 1,5 miliona barela, oštrije nego što se očekivalo, što ukazuje na solidnu potražnju.
S druge strane, ponuda je ograničena. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici i dalje sprovode dogovor o smanjenoj proizvodnji u ovoj godini, a Saudijska Arabija poručila je da će u julu smanjiti proizvodnju još milion barela dnevno.
To znači da je proizvodnja OPEC+ smanjena ukupno oko pet miliona barela dnevno ili oko pet odsto svjetske potražnje.
"Smanjenje proizvodnje OPEC+ zaoštriće odnos ponude i potražnje na tržištu, pa bi u drugoj polovini godine moglo doći do manjka ponude, što bi podržalo cijene nafte", pišu analitičari firme Morningstar u osvrtu na situaciju na tržištima.
Međutim, kretanje cijena zavisiće i od potražnje. A potražnja će, po svemu sudeći dodatno oslabiti.
Kineska privreda, najveći svjetski uvoznik nafte, ne oporavlja se toliko brzo koliko se očekivalo nakon ukidanja restriktivnih covid mjera.
Zapadne ekonomije će dodatno oslabiti jer će američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) i Evropska centralna banka najvjerovatnije nastaviti s podizanjem kamatnih stopa kako bi suzbile inflaciju.
Uprkos rastu cijena nafte dvije sedmice zaredom, i dalje su u minusu u odnosu na početak godine, otprilike osam odsto.
Bonus video:
