Rusiju i njenog predsjednika Vladimira Putina negativno ocjenjuju u svijetu nakon napada na Ukrajinu. To je pokazalo jedno istraživanje vašingtonskog Instituta "Pju riserč" (Pew Research) provedeno između februara i maja ove godine u 24 zemlje. Međutim, prema tom istraživanju, ima i zemalja u kojima ruskog predsjednika i njegovu zemlju i dalje pozitivno ocjenjuju, ponegdje i bolje nego prije početka rata.
U svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem prosječno se o Putinu 82 odsto ljudi izjasnilo negativno, a 15 odsto pozitivno. Najveće nepovjerenje prema njemu vlada u Poljskoj i Švedskoj, gdje 98 odsto ljudi u Putina nemaju povjerenja. Njemačka je nešto iza njih, u toj zemlji osam odsto ispitanih smatra da Putin čini ispravnu stvar s obzirom na svjetsku politiku.
Na drugom kraju ljestvice je Indija u kojoj šest od deset ispitanih pozitivno gleda na Rusiju i Putina. U Indiji i Indoneziji taj procenat je čak i porastao od poslednjeg ispitivanja sprovedenog 2019: u Indiji za 17 odsto – na 57 procenata. Putin i Rusija dobro stoje i u Keniji i Nigeriji gdje ih oko 40 odsto ljudi ocjenjuje pozitivno.
Mišljenje o ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom veoma je različito. U njega u svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem ima povjerenja prosječno 51 procenat ispitanih, dok 39 odsto nema povjerenja. Ali, njegove vrijednosti snažno osciliraju od zemlje do zemlje. U Švedskoj mu vjeruje 86 odsto ispitanih, u Mađarskoj samo 11 procenata. Čak i u članicama NATO Grčkoj i Italiji manje od polovine ispitanih ima povjerenja u Zelenskog, pri čemu ga mlađi ispitanici (18 do 39 godina) posmatraju s većim kritikama nego oni stariji (od 40 godina pa na više).
Neki bi uprkos ratu htjeli ruski gas i naftu
U 11 evropskih zemalja i u Indiji (gdje je pristup ruskoj nafti važna tema) postavljeno je pitanje da li je važnije ostati tvrd prema Rusiji ili nastaviti s kupovinom ruskog gasa i nafte. Ukupno 66 odsto ispitanih smatra da je ispravno ostati tvrd prema Rusiji, a za 29 procenata je važnije da se dobijaju ruski energenti. Najjači zagovornici tvrdog kursa prema Rusiji su u Švedskoj i Poljskoj, gdje se za to zalaže oko 90 odsto ispitanih. Nasuprot tome, u Mađarskoj i Indiji smatraju da su važnije isporuke ruskih energenata, a samo oko dvadeset odsto je za tvrdi kurs. Slično je i u Grčkoj.
S obzirom na stranačku pripadnost, pristalice desno-populističkih stranaka sklonije su zagovaranju isporuka ruskih energenata. U Njemačkoj, recimo, tako misli šest od deset pristalica Alternative za Nemačku (AfD). Među simpatizerima drugih stranaka tako razmišlja samo oko 20 odsto ispitanih.
Načelno se može reći da ljudi koje privlače desno-populističke stranke imaju više povjerenja u Putina nego ljudi skloni ljevici. To važi i za stranku Fides mađarskog predsjednika Viktora Orbana, Nacionalni pokret Marin Lepen u Francuskoj, kao i za AfD u Nemačkoj.
U Poljskoj jaka podrška NATO
NATO, koji Ukrajini isporučuje oružje i obučava ukrajinske vojnike, nakon više godina gubitka povjerenja sada uživa veće povjerenje, recimo u Poljskoj, ali i u Grčkoj. Nasuprot tome, Mađari i Amerikanci vide NATO negativnije nego prije godinu dana, pokazala je studija vašingtonskog Instituta. Vojnu alijansu najpozitivnije ocjenjuju u Poljskoj, 93 odsto, a najmanje pozitivno u Grčkoj, samo 40 procenata. Poljska je jedna od onih zemalja u kojoj se ljudi najviše osjećaju ugroženi od Rusije.
Ispitani na političkoj desnici načelno gledaju NATO pozitivnije nego oni na političkoj ljevici. Obrnuto je u SAD. Tamo pristalice Demokrata predsjednika Bajdena znatno pozitivnije ocjenjuju NATO (76 odsto) nego simpatizeri Republikanaca (49 odsto).
Slabo povjerenje u Bajdena, Makrona i Šolca
Ispitivanje je obuhvatilo i povjerenje u političare koji su najviše u centru pažnje u vezi s ratom u Ukrajini (uz Putina i Zelenskog, tu su i američki predsjednik Bajden, francuski predsjednik Makron i njemački kancelar Šolc). Tu je uočljivo da u Putina nema povjerenja velika većina.
Ali, ni povjerenje u druge političare nije sjajno: 54 odsto ispitanika u svim zemljama obuhvaćenim ispitivanjem ima povjerenja u američkog predsjednika Bajdena, 50 odsto u francuskog predsjednika Makrona, 49 procenata u njemačkog kancelara Šolca. Povjerenje u Makrona i Šolca je od 2022. opalo, naročito u članicama NATO.
Bajden uživa veliko povjerenje naročito u Africi i Latinskoj Americi, ali i u Poljskoj, Izraelu i Indiji. Makrona naročito cijene u Njemačkoj i Grčkoj, Šolc uživa povjerenje u Holandiji, nešto manje u Francuskoj i Italiji, dok u Mađarskoj nijedan od pet navedenih političara ne uživa naročito veliko povjerenje. Indonezija je jedina zemlja obuhvaćena istraživanjem u kojoj relativna većina ima više povjerenja u Putina, nego i u jednog drugog od navedenih političara.
Bonus video:
