NATO je na samitu u Vilnjusu zapečatio na dugi rok oružani sukob s Rusijom u Ukrajini i novi hladni rat, zaključuju analitičari u Evropskoj uniji i SAD da je tako Moskva shvatila bitne odluke vođa Atlantskog saveza.
Tako Ajlin Matle, istraživačica Centra za bezbjednost i odbranu Njemačkog društva za spoljnu politiku u prilog takvoj ocjeni navodi da "Politički Zapad šalje Rusiji signal da je voljan da podrži Ukrajinu ne samo sada, već i na srednji i duži rok".
Taj znak dugoročne podrške je, kako objašnjava, upravo suprotnost onome čemu se nada ruski predsjednik Vladimir Putin, naime, da će zemlje koje sada pomažu Ukrajini jednom prestati da to rade.
Analitičari i mediji u EU SAD su u prilog ovakvom zaključku ukazali na činjenicu da je i američki predsjednik Džo Bajdan poručio da je ruski predsjednik Vladimir Putin "već izgubio rat u Ukrajini, jer nema izgleda da ga dobije" i to bi primoralo Kremlj da se prikloni mirovnim pregovorima.
Italijanski list "Korijere dela sera", mada poput većine analitičara navodi da je Kremlj prećutno zadovoljan što NATO nije otvorio vrata članstvu Kijeva, smatra da su "i Moskva i Peking odgovorili kako su razumjeli odluke NATO".
Rusija i Kina su saopštile da će na to uzvratiti zajedničkim vojnim vježbama u Japanskom moru, jer su Rusi i posebno Kinezi zaključili da NATO smjera da svoj upliv snažno proširi na područje Indo-Pacifika, i to dugoročno, dodaje milanski dnevnik.
Moskovski dopisnik francuskog ekonomskog dnevnika "Lezeko" javlja da je Moskva zadovoljna činjenicom da Kijev zasad nema izgleda za članstvo u NATO, "ali sve mogućnosti su otvorene i vode dugotrajnom ratu".
"Lezeko" navodi mišljenje Andreja Kortunova, istraživača Ruskog savjeta za međunarodna pitanja, da to ipak ne vodi onome što je Moskva postavila za cilj "specijalne operacije", a to je vojna neutralnost Ukrajine.
Američki Savjet za međunarodne odnose(CFR) prenosi ocjenu direktora moskovskog Savjeta za spoljnu i bezbednosnu politiku Fedora Lukjanova da je "samit NATO potvrdio da odnosi zapadnih partnera i Rusije prelaze u najoštriji model hladnog rata".
Lukjanov ističe da sad ne postoje pravila kao u ranijem blokovskom hladnom ratu "jer je NATO postao organizacija ne samo za odbranu, već i širenje svojih vrijednosti i vojnih akcija u svijetu - poput Jugoslavije, Avganistana, Libije", uz djelovanje u evropskom djelu Evro-Azije.
Rusija smatra da je sadašnji NATO ekspanzionistički blok kojem treba da se suprotstavi, a NATO vidi Rusiju kao revanšističku i revizionističku silu, "ali nije jasno do kojih granica je Atlantski savez spreman da se s tim sučeli", ukazuje Lukjanov.
On zaključuje da je "samit NATO potvrdio gledišta obje strane, ali nije ukazao na put ka tome da se sukob postojano i smišljeno okonča".
Neki mediji su, poput londonskog "Fajnenšel tajmsa", predočili da se, uprkos snažnoj podršci atlantskih saveznika Kijevu, "i neki oblaci nadvijaju na potporu Ukrajini".
"Političari i javnost u dijelu srednje i istočne Evrope sumnjaju u Zelenskog i tok rata", objašnjava "Fajnenšel tajms".
Ovaj list i drugi mediji u EU su se tu nadovezali na izjavu briitanskog ministra odbrane Bena Valasa koji je prekorio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zato što ne pokazuje "dovoljno zahvalnosti " NATO saveznicima koji Kijevu isporučuju naoružanje na uštrb soptvenih zaliha oružja.
Valas je upozorio da posebno u američkom Kongresu ima glasova koji dovode u pitanje dalju veliku pomoć Ukrajini.
Da bi neki uticajni saveznici u NATO i svjetske sile ipak više voljeli da se rat u Ukrajini ipak preokrene ka obustavi sukoba i mirovnih pregovorima, svjedoče i razgovori u Parizu francuskog predsjednika Emanuela Makrona i indijskog predsjednika Narendre Modija o jačanju ekonomske i vojne saradnje.
Ali, javlja pariski list "Mond", Makron i Modi su "razmijenili mišljenja i o prekidu sukoba i pregovorima o miru u Ukrajini".
Bonus video:
