Po prvi put još od osamdesetih, američka podmornica naoružana nuklearnim projektilima uplovila je u vode Južne Koreje.
Koordinator Bijele kuće za Indo-Pacifik Kurt Kempbel je potvrdio posjetu nakon što su saveznici pokrenuli razgovore u cilju koordiniranja odgovora za slučaj nuklearnog rata sa Sjevernom Korejom.
"Dok govorim, američka nuklearna podmornica ulazi u luku Busan, to je prva posjeta američke nuklearne podmornice nakon više decenija", kazao je Kempbel na pres konferenciji u Seulu.
Dodao je da je posjeta podmornice manifestacija američke posvećenosti odbrane Južne Koreje.
Grupa, čiji je cilj bolja koordinacija savezničkog nuklearnog odgovora u slučaju rata sa Sjevernom Korejom, takođe je najavljena tokom aprilskog samita usred sve većih poziva u Južnoj Koreji za sopstveno nuklearno oružje, čemu se Vašington protivi.
Sjeverna Koreja, koja je prošle nedelje testirala interkontinentalnu balističku raketu (ICBM), osudila je NCG zbog "otvorenog razgovora o upotrebi nuklearnog oružja" i upozorila na planove saveznika da povećaju demonstraciju vojne sile, uključujući posjetu podmornice.
Kembel nije identifikovao podmornicu, ali je rekao da je njena posjeta manifestacija američke posvećenosti odbrani Južne Koreje.
Ministarstvo odbrane Južne Koreje je kasnije potvrdilo dolazak podmornice i identifikovalo je kao USS Kentaki, SSBN klase Ohajo.
Američki SSBN se oslanjaju na stelt (Stealth) tehnologiju da bi osigurali svoj opstanak i sačuvali svoju sposobnost da lansiraju nuklearne projektile tokom rata, i rijetko se javno zaustavljaju u stranim lukama.
Sjedinjene Države su se obavezale da će rasporediti više strateških vojnih sredstava kao što su nosači aviona, podmornice i bombarderi dugog dometa u Južnu Koreju kako bi odvratili Sjevernu Koreju, koja je razvila sve snažnije rakete za koje se vjeruje da mogu da dosegnu ciljeve udaljene čak do Sjedinjenih Država.
Američka mornarica postavlja 14 SSBN-ova, koje se često nazivaju "bumeri“.
Podmornice klase Ohajo nose 20 projektila Trident II D5, od kojih svaka može isporučiti do osam nuklearnih bojevih glava do ciljeva udaljenih čak 12.000 km (7.500 milja).
Postojale su redovne SSBN posjete Južnoj Koreji 1970-ih, u periodu kada je Južna Koreja raspravljala o posvećenosti SAD-u i potrebi za sopstvenim nuklearnim arsenalom.
Prvi zamjenik savjetnika za nacionalnu bezbjednost Južne Koreje Kim Tae-Hjo, koji je kopredsjedavao sastankom, rekao je da su razgovori dovoljni da se osigura da nema potrebe da Južna Koreja razvija sopstveno nuklearno oružje.
Dvije strane su se složile da treba olakšati razmjenu informacija, što uključuje uspostavljanje bezbjedne komunikacione mreže, koordinaciju i planiranje u slučaju nuklearnog napada Sjeverne Koreje, rekao je Kim.
Na pitanje da li će Južna Koreja imati ulogu u donošenju odluka u SAD, visoki zvaničnik američke administracije rekao je za Rojters da je grupa više za razmenu informacija.
Bonus video: