"Ovo je dobar znak. Vrlo sam srećan", rekao je opunomoćenik EU za spoljnu politiku Žozep Borelj drugog dana samita EU i južnoameričkih i karipskih država. Borelj je izrazio zadovoljstvo time što su se predstavnici 50 od 60 mogućih država sastali u Briselu da bi oživjeli svoje odnose.
Ralf Gonzalves, premijer Sent Vinsenta i Grenadina, najkraće je sažeo svoje viđenje ovog samita: „Nada, povjerenje, ljubav". Gonzalves je aktuelni predsjedavajući Zajednice latinoameričkih i karipskih država CELAC.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da se osjeća kao da je odnosima „starih prijatelja" udahnut novi život. Ona je najavila da bi voljela da se ovakav skup ubuduće održava svake dvije godine. Posljednji samit je održan prije osam godina.
Zajednička osuda ruske agresije na Ukrajinu?
U završnoj izjavi samita spominje se i Ukrajina. Vlada „zabrinutost" jer su izazvane ogromne patnje, piše u tom dokumentu. Ko je agresor – to je prećutano. Nikaragva koja gaji veliko prijateljstvo sa Moskvom, nije htjela da pristane na takav tekst. Kuba i Venecuela, koje su isto tako tijesno povezane sa Rusijom, nisu se protivile nakon što je paragraf o Ukrajini značajno ublažen.
Premijer Luksemburga, Ksavijer Betel, kritički je primijetio da se činjenice ne mogu tek tako negirati, baš kao što ni istorija ne smije biti nanovo pisana. Doduše, izjava se poziva na dokumente UN u kojima se napad Rusije osuđuje. Njemački kancelar Olaf Šolc naglasio je da je zajednička izjava o Ukrajini „napredak"", te da sve više država osuđuje Rusiju.
Šta je sa kolonijalnom istorijom?
Gonzalves je u razgovor uveo i izvinjenje za kolonijalno izrabljivanje, genocide nad prastanovnicima područja CELAC i trgovinu robljem i pomenuo mogućnost reparacije. Šefovi država ili vlada EU su izrazili veliko žaljenje zbog nedjela iz kolonijalnih vremena, ali nisu htjeli ni da čuju za reparacije.
Na samitu je rečeno i da bi ispravke u sporazumu EU sa zemljama MERKOSUR (Brazil, Argentina, Paragvaj, Urugvaj) trebalo da budu donijete do kraja ove godine. O tome su se kao optimisti izjasnili kako predsjednik Brazila Injasio Lula da Silva tako i njemački kancelar Olaf Šolc. EU je zatražila konkretna jemstva da će biti vođeno računa o zaštiti tropskih šuma i postizanju „klimatskih ciljeva". No, predsjednik Brazila je odbacio taj zahtjev kao tutorsko ponašanje.
Kako će se razvijati ekonomski odnosi?
I bez sporazuma o slobodnoj trgovini, evropska preduzeća žele da investiraju u Južnoj Americi, u energetske projekte, infrastrukturu i eksploataciju sirovina potrebnih. Na primjer, za proizvodnju baterija. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je rekla da bi tokom naredne četiri godine u projekte svih vrsta biti uloženo oko 45 milijardi eura. EU na taj način želi da održi korak sa Kino i Rusijom koje su isto tako jako angažovane u Latinskoj Americi.
Na samitu je potpisan i niz bilateralnih sporazuma. Sve se to dešava u okviru inicijative "Globalna kapija” (Global Gateway) kojom se kontrira kineskom "Novom putu svile”. Evropska komisija će finansijski podržati 130 projekata u partnerskim državama koji se odvijaju u okviru pomenute inicijative.
Bonus video:
