Rekordna vrućina u Kini. Šumski požari evakuišu švajcarska sela. Suša pustoši španske usjeve. Kako troškovi zbog klimatskih promjena rastu, među vladama se rasplamsava debata: ko treba da plati račun?
Pitanje je bilo u centru pažnje tokom ovonedjeljnih pregovora o klimi između SAD i Kine, gdje su dvije najveće svetske ekonomije pokušale da pronađu načine da rade zajedno na pitanjima u rasponu od primjene obnovljivih izvora energije do finansiranja - uoči ovogodišnjeg samita UN o klimi COP28 u Dubaiju.
S obzirom na brz ekonomski rast Kine i sve veće emisije štetnih gasova, porastao je pritisak na Peking da se pridruži grupi zemalja koje plaćaju račun zbog klimatskih promjena.
Tokom razgovora u Pekingu, američki izaslanik za klimu Džon Keri rekao je da će dvije strane nastaviti da razgovaraju o finansiranju u naredna četiri mjeseca, prije konferencije COP28 koja počinje 30. novembra.
"Teško je tvrditi da zemlje poput Kine, Brazila ili Saudijske Arabije i dalje treba da budu stavljene na isti nivo sa najmanje razvijenim zemljama i malim ostrvskim državama u razvoju“, rekao je za Rojters diplomata jedne zemlje Evropske unije.
EU, koja danas najviše doprinosi finansiranju klimatskih promjena, lobirala je da se proširi grupa zemalja donatora koje to obezbjeđuju.
Klimatsko finansiranje se odnosi na novac koji bogate zemlje plaćaju za pomoć siromašnijim zemljama da smanje emisije ugljen dioksida i prilagode se višim temperaturama.
Do sada je nekoliko desetina bogatih zemalja bilo u obavezi da plati, ali nisu isporučile obećane iznose. Taj spisak zemalja odlučen je tokom pregovora UN o klimi 1992. godine, kada je kineska ekonomija bila manja od italijanske.
Sada neke zemlje pozivaju Kinu da doprinese. Američki zvaničnici, uključujući ministarku finansija Dženet Jelen, primijetili su da će kineski doprinosi povećati efikasnost klimatskog fonda UN.
Druge zemlje pod sličnim pritiskom su Katar, Singapur i Ujedinjeni Arapski Emirati, tri najbogatije zemlje svijeta u smislu BDP-a po glavi stanovnika.
Kina se do sada opirala pozivima da se priključi bogatim zemljama.
Na sastanku sa Kerijem, kineski premijer Li Ćiang naglasio je da razvijene zemlje treba da ispune svoje obaveze u pogledu finansiranja, i preuzmu vođstvo u smanjenju emisija štetnih gasova, saopštila je njegova kancelarija. On je sugerisao da bi zemlje u razvoju mogle da daju doprinos u okviru svojih mogućnosti.
Otpor Pekinga ukazuje na to da se zajednički napori suočavaju sa ozbiljnim izazovima - jer izmjena liste finansijera UN zahtijeva međunarodni konsenzus.
"Postoji previše otpora među zemljama poput Kine i Saudijske Arabije“, rekao je anonimni zvaničnik EU za Rojters.
Zagovornici promjene tvrde da proširenje liste treba da se desi prije nego što novi cilj UN za finansiranje klimatskih promjena počne da se primjenjuje poslije 2025. Zemlje još treba da pregovaraju o veličini tog cilja i ko će tome doprinijeti.
"Sve zemlje koje su u mogućnosti, moraju da doprinesu globalnom finansiranju klimatskih promjena“, rekao je ambasador Paolelei Luteru, koji predsjedava Alijansom malih ostrvskih država.
Veće pitanje, rekao je Luteru, je koja će od siromašnih i najugroženijih zemalja biti u redu da dobije taj novac.
Ko je odgovoran?
Aranžman UN za klimatsko finansiranje zasniva se na principu da bogate zemlje imaju veću odgovornost u borbi protiv klimatskih promjena, jer su doprinijele najvećim emisijama ugljen-dioksida koje zagrijavaju planetu.
Istorijska emisija CO2 u SAD je veća od bilo koje druge zemlje, ali Kina je danas najveći svjetski emiter ugljen-dioksida u smislu zagađenja koje uzrokuje na godišnjem nivou.
Na samitu COP28 države će biti pred novim izazovom jer im je cilj da osnuju novi fond za kompenzaciju ugroženim državama za troškove koji već nastaju u prirodnim katastrofama izazvanim klimatskim promjenama.
EU je prošle godine prestala da se protivi tom fondu - pod uslovom da u njemu učestvuje više zemalja, a do sada nije odlučeno koje bi to države bile. SAD su bile oprezne kada su u pitanju plaćanja koja bi se mogla posmatrati kao reparacija za posljedice klimatskih promjena.
Kina je 2015. godine pokrenula Fond za klimatsku saradnju "jug-jug" kako bi pomogla najmanje razvijenim zemljama u rješavanju klimatskih pitanja, a do sada je isporučila oko 10% od obećanih 3,1 milijardu dolara, prema podacima istraživačkog centra E3G.
Bajford Cang, viši savjetnik za politiku u tom centru, rekao je da veće učešće Kine u finansiranju posljedica klimatskih promjena bila dobitna kombinacija za Peking.
"To bi donijelo Kini veći diplomatski uticaj i izvršilo pritisak na zapadne donatore da povećaju svoje uloge u finansiranju klimatskih promjena“, rekao je on.
Neke ranjive zemlje, sa druge strane, frustrirane zbog smanjenog finansiranja, traže nove izvore gotovine.
Inicijativa Bridžtaun predvođena Barbadosom, zalaže se za ponovno uspostavljanje multilateralnih razvojnih banaka kako bi mogle da ponude veću podršku za klimatske projekte.
Druge države su se okupile iza globalnog nameta za ugljen-dioksid na brodarstvo, kako bi prikupile sredstva.
Bonus video:
