Na četvorodnevnom sastanku u Indiji ministri energetike G20 nisu mogli da se dogovore oko nekih važnih pitanja. I ovaj međunarodni sastanak je bio u sjenci rata Rusije protiv Ukrajine.
Zemlje članice G20 zajedno proizvode više od tri četvrtine globalnog bruto domaćeg proizvoda, ali i emisija štetnih gasova. U njima je takođe instalirano 90 odsto trenutnih svjetskih kapaciteta obnovljive energije. Zbog svega toga su tih 20 država ključne za energetsku tranziciju - prelaska sa fosilnih na obnovljive izvore energije - i borbu protiv klimatskih promjena.
Ove godine predsjedavajuća G20 je Indija pa su od srijede do subote (19.-22. jul) ministri energetike G20 zasijedali su u Bambolimu, u indijskoj obalskoj državi Goi.
U izvještaju koji je za sastanak pripremila zemlja domaćin - cijena energetske tranzicije je procijenjena na skoro četiri billiona eura godišnje. Stoga je ključni zahtjev Nju Delhija - da zemljama u razvoju obezbijedi jeftino finansiranje i transfer tehnologije. Njemačkoj je posebno bilo važno utrostručenje kapaciteta obnovljive energije do 2030.
Bez završnog saopštenja
Međutim, poslije sastanka, zbog neslaganja oko nekih važnih pitanja, umjesto zajedničkog saopštenja ministri G20 su izdali izjavu o ishodu i rezime predsjedavajućeǵeg. Zajedničko saopštenje se izdaje kada postoji konsenzus o svim pitanjima.
"Imali smo dogovor o 22 od 29 paragrafa, a sedam paragrafa čine rezime predsjedavajućeg", rekao je indijski ministar energetike R.K. Sing.
Prema izvještajima agencije Rojters, konsenzus nije postignut oko paragrafa koji se tiču:
- smanjenja "neograničenog" korišćenja fosilnih goriva
- utrostručenja kapaciteta obnovljive energije do 2030.
- poziva razvijenim zemljama da postignu cilj zajedničkog mobilisanja 100 milijardi dolara godišnje od 2020-2025. za klimatske akcije u ekonomijama u razvoju
- opisa rata u Ukrajini.
Fosilna goriva i dalje važna za mnoge zemlje
Zašto do dogovora nije došlo? Kako kaže domaćin Indija, neke zemlje G20 su tvrdile da "različitim nacionalnim okolnostima" treba posvetiti više pažnje prilikom postepenog ukidanja fosilnih goriva. Za neke zemlje kao što su Indija ili Kina ugalj je i dalje važan snabdjevač energijom.
Mnoge ekonomije u razvoju tvrde da će odustajanje od fosilnih goriva bez pristupačnih alternativa osuditi njihovo ogromno stanovništvo na siromaštvo. One kažu da razvijeni Zapad mora da plati više kao stari i veliki zagađivač.
Pored toga, postojale su razlike u pogledu tehnologija za smanjenje emisija štetnih gasova pri korišćenju nafte i prirodnog gasa.
Ministar energetike Indije R.K. Sing je na brifingu nakon završetka konferencije takođe rekao da neke zemlje umjesto postepenog smanjivanja upotrebe fosilnih goriva žele da koriste metode izolovanja i skladištenja ugljenika. On međutim nije imenovao koje su to države.
Međutim, poznato je da se veliki proizvođači fosilnih goriva Saudijska Arabija, Rusija, Kina, Južna Afrika i Indonezija protive cilju utrostručenja kapaciteta obnovljive energije ove decenije, piše Rojters.
Trenutno je širom svijeta instalirano 3,3 teravata kapaciteta obnovljivih enregija. Na sastanku je članicama G20 predloženo da do 2030. utrostruče svoje kapacitete - s ciljem da se u zajedničkom završnom saopštenju postavi vrijednost od devet teravata. Međutim, to nije uspjelo.
Habek: "Izvjesno razočarenje, ali je bilo očekivano"
Njemački ministar ekonomije Robert Habek je rekao da je blokada „nekoliko zemalja, posebno zemalja koje proizvode fosilnu energiju", otežala sastanak. Neobjašnjivo da neke države stavljaju zaštitu sopstvene industrije ispred zajedničke odgovornosti za klimu.
Ipak velika većina zemalja G20 želi da radi na širenju obnovljivih izvora energije i to već čini, rekao je Habek.
"Suština je da svet ne čeka najsporije, već da ti mnogi progresivni zajedno idu naprijed", rekao je njemački ministar. Na primjer, u dokumentu o rezultatima sastanka našlo se - udvostručenje energetske efikasnosti do 2030.
Sastanak je bio "međukorak na putu do klimatske konferencije UN krajem godine u Dubaiju".
Vidjeće se da li se mogu preduzeti dalji koraci kako bi svjetska zajednica krajem godine mogla adekvatno da odgovori na "ono što trenutno doživljavamo širom svijeta, da zemlja bukvalno počinje da gori".
Ruski "izokrenut pogled na svijet"
Rusiju je na sastanku predstavljao jedan šef odjeljenja iz Ministarstva energetike, dok je zamjenik ruskog ministra energetike Pavel Sorokin učestvovao putem video linka.
Habek je rekao da je šokantno kako je Sorokin izrazio "potpuno pogrešnu procjenu stvarnosti".
Sorokin je energetsku krizu pripisao finansijskoj krizi iz 2008.
"To je prosto potpuno izokrenut pogled na svijet", rekao je Habek.
Prema informacijama agencije dpa, Sorokin je u svojoj izjavi u vezi sa gasovodom Sjeverni tok govorio o "terorističkim napadima".
Istraga koja se bavi ovim slučajem govori o sabotaži.
Prema krugovima iz njemačke delegacije u Indiji, Habek je oštro osudio rat u Ukrajni i rekao da je posebno EU prošle godine morala da nauči da Rusija koristi energiju kao "oružje".
Isporuke gasa su smanjene i obustavljene kako bi se izazvala nestašica gasa u Njemačkoj i EU. To Rusiji nije uspjelo.
Bonus video:
